Naučnici su 2019. godine, na tisućama metara ispod površine okeana, snimili nešto sasvim neobično: ružičastu, kvrgavu lopticu s ogromnim “crtićastim” očima i nevjerovatnim brojem peraja. Tim iz Instituta za istraživanje zaljeva Monterey (MBARI) sada je potvrdio da se radi o novoj vrsti ribe, jednoj od tri novootkrivene pužoribe.
Iako u svijetu postoji više od 400 vrsta pužoriba, poznatih kao neke od najdubljih riba na planetu, sada su otkrivene tri nove vrste: ružičasta kvrgava pužoriba (Careproctus colliculi), tamna pužoriba (C. yanceyi) i elegantna pužoriba (Paraliparis em), koje su crne.
“Dvije od tri crne pužoribe pronađene su na istom mjestu pomoću podmornice Alvin,” izjavila je glavna autorica studije, vanredna profesorica biologije Mackenzie Gerringer sa SUNY Geneseo. “Kad sam detaljnije proučila primjerke, bila sam izuzetno iznenađena koliko su ti primjerci bili različiti.”
“Nisu u pitanju odrasle i mlade jedinke iste vrste, već su se razlikovali i morfološki i genetski. Ove dvije vrste otkrivene su na stanici M, nevjerovatno vrijednom istraživačkom mjestu s decenijama podataka. Činjenica da su dvije nepoznate vrste pužoriba pronađene na istom zaronu i u jednom od najbolje istraženih dijelova dubokog mora na svijetu, pokazuje koliko još moramo naučiti o našoj planeti,” dodala je Gerringer. Studija je objavljena u časopisu Ichthyology & Herpetology.
Ružičasta kvrgava pužoriba izgledom je uistinu neobična u poređenju s tamnim i elegantnim vrstama. Iako se čini neobičnim da u istoj regiji žive ribe tako različitih boja, u dubokim vodama, gdje nema sunčeve svjetlosti, boja nije važna.
“Na ovim dubinama nema sunčeve svjetlosti, pa boja postaje manje važna za skrivanje,” kaže dr. Gerringer. “Pužoribe vjerovatno osjete okruženje i jedna drugu na druge načine, posebno putem vibracija u vodi, mirisa i okusa. Mnoge ribe mogu ‘okusiti’ s perajama, vrlo je vjerovatno da ove vrste koriste spretne prsne peraje za osjećanje okoline. Iako nema svjetlosti, prisutna je bioluminiscencija, a još ne znamo koriste li vid, to će biti zanimljivo područje za buduća istraživanja.”
Ružičasta pužoriba ima čak 22 prsne peraje, koje su ključne za plivanje, okretanje, ali i za osjet okoline.
Pužoribe pripadaju porodici Liparidae i mogu živjeti u različitim staništima, od plitkih bazena plime do najdubljih dijelova okeana. Naučnica Gerringer zahvaljujući svom opsežnom radu došla je korak bliže razumijevanju kako preživljavaju pod ogromnim pritiskom, na niskim temperaturama i bez svjetla.
“Ne moram ni reći, volim pužoribe! Nevjerovatne su i raditi s njima je čista radost,” poručuje Gerringer. “Često mislimo o dubokomorskim područjima kao o surovim ili ekstremnim zbog razlika u pritisku, temperaturi i svjetlu. Ali za mnoge organizme duboko more, najveći životni prostor na našoj planeti, je dom. Pronalazak vrsta koje izgledaju krhko, a uspijevaju u tim staništima, naglašava ljepotu dubokog mora i našu odgovornost da razumijemo i zaštitimo ove nevjerovatne ekosisteme.”