Propao je još jedan pokušaj da se osiguraju sredstva za Opće izbore u BiH.
Naime, u Domu naroda nije prošla inicijativa Kluba Bošnjaka da se proslijedi naredba odnosno nalog Vijeću ministara BiH da izdvoje sredstva od 12,5 miliona KM za CIK iz tekuće rezerve budžeta BiH.
Nakon žustre raspreva delegati su glasali, a predsjedaavjući Dragan Čović saopćio je rezultate.
"Nazočno 15, šest je bilo 'za', osam protiv i jedan suzdržan. Iz Federacije 6 'za', četiri protiv, iz RS četiri protiv i jedan suzdržan", naveo je Čović.
Tokom rasprave su iz Kluba bošnjačkog naroda naveli da, prema odredbama Izbornog zakona BiH, sredstva za provođenje izbora institucije nadležne za obezbjeđenje sredstava iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH o raspisivanju izbora.
Delegat u Klubu bošnjačkog naroda Amir Fazlić je tokom diskusije podsjetio na aktivnosti nadležnih institucija u prethodnom periodu, koje do sada nisu rezultirale osiguravanjem sredstava za održavanje Općih izbora.
"Naš prijedlog zaključka na sjednici Doma je sljedeći - nalaže se ministru finansija i trezora u Vijeću ministara BiH da sačini prijedlog odluke o dodjeli sredstava Centralnoj izbornoj komisiji BiH za provođenje izbora 2022. godine u iznosu od 12.528.000 KM, to je u skladu sa zahtjevom CIK-a, i Vijeću ministara BiH da navedenu odluku usvoji u roku od 48 sati, te da se navedena sredstva stave na raspolaganje CIK-u radi provođenja Općih izbora 2022. godine", naveo je Fazlić.
Delegatkinja u Klubu srspkog naroda Dušanka Majkić je kazala da bi voljela znati zašto je zakazana hitna sjednica Doma naroda. Dodala je kako zna da je to pravo predsjedavajućeg, ali da nije mogla sebi da objasni gdje je osnov za njeno održavanje.
Po njenim riječima, ključno pitanje je može li Dom naroda naložiti Vijeću ministara BiH da u roku od 24 sata od usvajanja zaključka donese odluku o odobravanju i raspodjeli sredstava u iznosu od 12,5 miliona KM na ime rashoda CIK-a BiH.
"Podsjetit ću vas na stav Predstavničkog doma, odnosno predsjedavajućeg tog doma Nebojše Radmanovića, koji je istog dana kada i ovaj dom primio isti zahtjev i konstatovao da budžet za 2022. godinu nije usvojen, da on treba da reguliše i sredstva za CIK i sredstva za održavanje izbora i da ne postoji čak ni u nacrtu. U skladu s tim, ocijenio je da je zahtjev Kluba SDA u Predstavničkom domu potpuno nepotreban i da nema smisla držati hitnu sjednicu", kazala je Majkić.
Govoreći o CIK-u BiH, navela je da za SNSD ta institucija nema potreban legitimitet i nije izabrana u skladu sa zakonom.
"Dva od tri naroda u BiH ne vjeruju u objektivnost CIK-a BiH", navela je ona.
Majkić je kazala da „ ma šta odlučili, evidentno je da je jedini zakonit put onaj koji kaže da se sve institucije planiraju u budžetu institucija BiH i da je to jedini zakonit put“.
Delegat u Klubu bošnjačkog naroda Denis Bećirović je kazao da BiH ima problem, jer nema usvojenog budžeta.
"Imamo slučaj da prvi put za 2021. godinu nikako budžeta nismo imali. Evo nemamo budžet ni za 2022. godinu. Mislim da je to teška diverzija prema svim ljudima u BiH ", naveo je Bećirović.
Također je kazao da „ovdje postoji jedna ozbiljna prijetnja, a to je prijetnja suspenzijom elementranih ljudskih prava građana BiH“.
"Imamo prijetnju oduzimanja biračkog prava ljudima u BiH i to je ogromna opasnost po demokratski sistem i pravnu državu", smatra Bećirović.
Postavio je pitanje ko je odgovoran zašto BiH nije imala budžet u 2021. i zašto ga nema u 2022. godini, te dodao da je to temeljno pitanje koje treba razriješiti.
Podsjetio je da je SDP BiH prošle godine predložio u Predstavničkom domu zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH.
Napomenuo je da je to usvojeno u Predstavničkom domu da „za vrijeme privremenog finansiranja dozvoljeno je finansirati održavanje općih i lokalnih izbora u BiH, u skladu s Izbornim zakonom BiH“.
Napomenuo je da to od polovne prošle godine stoji, dodajući da danas ne bi imali problem da je to usvojio i Dom naroda.
"Danas moramo ljudima reći ko snosi političku odgovornost, ali ima i druga dimenzija. Druga dimenzija je krivična odgovornost", naveo je Bećirović.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Bakir Izetbegović je kazao da Dejtonski mirovni sporazum kaže da je obaveza Parlamentarne skupštine BiH da svake godine usvojimo budžet, koji je baza za finansiranje izbora.
Po njegovim riječima, Protokol 1 Evropske konvencije o osnovnim ljudskim pravima i slobodama kaže da je svaka zemlja potpisinica tog protokola dužna svakih četiri do pet godina organizirati izbore.
Podsjetio je da Zakon o finansiranju institucija BiH kaže da je Vijeće ministara BiH nacrt budžeta dužno dostaviti do 15. oktobra, Predsjedništvo BiH prijedlog budžeta do 1. novembra, a PSBiH zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.
- Ovome prethodi usvajanje fiskalnog okvira koji je, nažalost, usvojen tek 30. marta 2022. godine. Čuli smo ministra Bevandu kako kaže da mu je sada potreban određeni period, koji traje skoro dva mjeseca, da se budžet obzirom na taj fiskalni okvir i koncipira. Međutim, Bevanda je i član Fiskalnog vijeća, on dobro zna šta su realni okviri i šta je bilo realno očekivati da se usvoji u fiskalnom okviru. On je mogao već unaprijed, prošle godine, imati sasvim solidan nacrt budžeta, koji se zatim u roku od sedam dana dovrši i predloži - naveo je Izetbegović.
Dodao je da Krivični zakon BiH, u svom članu 150, kaže da je uskraćivanje biračkog prava na bilo koji način kažnjivo, da je to krivično djelo i da kazna može biti izrečena do tri godine zatvora.
- Imamo i prepisku ministra Bevande sa CIK-om, njegov dopis od 14. januara u kome se on poziva na član 11 stav 5 Zakona o finansiranju institucija BiH. Kao rješenje to predlaže, a zatim se predomišlja - naveo je Izetbegović.
Dodao je da se „kaže da su Bošnjaci krivi zato što se radi protiv zakona, protiv Konvencije, protiv Ustava, zato što se pravi jedna kriza u ovoj zemlji koja će nas koštati odlaska stotina hiljada mladih ljudi“.
Po njegovim riječima, „sve što se radi u ovoj zemlji već četvrtu godinu je kreirano u koordinaciji, kuhunjama dviju stranaka“.
- Dakle, vi ste izvršioci toga ovdje i bit ćete sukrivci za odlazak tih mladih ljudi. Nisu Bošnjaci krivi zato što insistiraju na Ustavu, zakonu i svemo ostalom. Mi smo krivi što nismo prihvatili Izborni zakon koji je predložio HDZ, a htio ga podržati SNSD. Dakle, trebali smo prihvatiti izborno zakon koji je protivustavan, koji ignoriše sve presude Evropskog suda za ljudska prava, koji ignoriše sve što je tražio OSCE, ODIHR, Venecijanska komisija. To je bilo, po vama, rješenje. Imalo smo to prije 15-20 dana ovdje u ovoj sali. Zbog toga smo mi kažnjeni. Mi smo krivi što nismo prihvatili takav ultimatum i što vi ovo radite ovoj zemlji i njenim narodima i građanima - naveo je Izetbegović.
Pozivam vas, dao je on, „da se uozbiljite, da prestanete ovo raditi sebi i drugima“.
- Radite po Ustavu, po zakonu, omogućite ljudima ono što je njihovo pravo. Dopustite im da izaberu koga god hoće - zaključio je Izetbegović.
Nakon njegove diskusije za riječ se javio predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović koji je kazao da Izetbegović „umjesto da nam da neki kvalitetan doprinos, on izlazi sa pamfletima o krivcima za nešto“.
"Razumijem da je kampanja počela. Ja to uvažavam. Ali ne možete kršiti Poslovnik zbog toga i govoriti oko pristupa kako dvoje, što god vi podrazumijevali pod to dvoje, zadnje četiri godine prave opstukcije u BiH. Ako neko pravi opstrukcije u BiH u zadnje četiri godinu, to je vaša stranka kolega Izetbegoviću. Na bezbroj primjera rada županijske ili kantonalne vlasti, entitetske vlasti pa do razine BiH", kazao je Čović.
