Francuska je danas suočena s novim talasom masovnih protesta i općim štrajkom protiv vladinih mjera štednje i predloženog budžeta za 2026. godinu. Prema sindikatima, na ulice je izašlo i do 800.000 ljudi, a demonstracije i štrajkovi održavaju se na više od 250 lokacija širom zemlje.
Najviše su pogođeni transport, obrazovanje i zdravstveni sektor – škole su zatvorene, metro i regionalni vozovi voze otežano, dok je u energetskom sektoru obustava rada dovela do smanjenja nuklearne proizvodnje u elektrani Flamanville.
Vlada rasporedila oko 80.000 policajaca i žandarma
Vlada je rasporedila oko 80.000 policajaca i žandarma kako bi spriječila veće incidente, ali je do podneva već privedeno oko 90 osoba, a manji sukobi izbili su u Nantesu i Lyonu, gdje je policija koristila suzavac.
U četvrtak ujutro, kako izvještava Le Monde, potpuno su blokirane 23 srednje škole, a ispred 52 druge ustanove postavljene su filterske blokade, u sklopu mobilizacije kojom se namjerava utjecati na budžetske odluke novog premijera, objavilo je Ministarstvo obrazovanja u podne.
Međutim, francuski ministar unutrašnjih poslova u ostavci Bruno Retailleau prethodno je, tokom konferencije za novinare, izvijestio da su "22 srednje škole" bile predmet "pokušaja blokade" od 3.700 srednjih škola u Francuskoj, odnosno, kako je rekao "vrlo, vrlo nizak udio".
U izvještaju objavljenom u podne, Ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je o 94 hapšenja, uključujući 15 u Parizu, 32 osobe u pritvoru, uključujući 6 u glavnom gradu, te jednom policajcu koji je lakše povrijeđen. Do podneva, ministarstvo je zabilježilo 476 akcija, uključujući 341 na javnim cestama i 135 blokada.
Na novom brifingu za novinare francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da je širom zemlje zabilježeno 99 hapšenja.
Kako navodi francuski Le Figaro, u Parizu je uoči demonstracija zabilježeno još 15 hapšenja.
Ranije je, tokom konferencije za novinare u Beauvauu, ministar Retailleau govorio o "manje intenzivnim akcijama nego što se očekivalo" , dok je značajna sigurnosna prisutnost, uključujući više od 80.000 policajaca i žandara, raspoređena diljem zemlje.
„Želimo da Macron i ova vlada odu“, uzvikivao je u Parizu Hugo Bouhours, medicinski fizičar, javlja Le Monde.
„Ovdje smo kako bismo podržali javni bolnički sistem, protiv mjera štednje.“ Ispred bolnice Tenon, sjeveroistočno od Pariza, jutros se ispred ulaza okupilo pedesetak bolničkih djelatnika, njegovatelja, aktivista sindikata CGT, srednjoškolaca i drugih.
Hugo Bouhours, medicinski fizičar, jednostavno to sažima: „Njegovatelji su na kraju snaga, nedostaje nam svega: kreveta, osoblja i opreme.“ U njegovom odjelu za radioterapiju radi sedam radiologa, dok ih je potrebno 18.
„Postoje pacijenti koje više ne možemo liječiti, a koje šaljemo u privatni sektor“, nastavlja 34-godišnjak, član sindikata CGT, koji se već mobilizirao 10. septembra.
„Dosta nam je toga da nama vladaju ljudi koji ne mare ni za pacijente ni za njegovatelje. Želimo da Macron i ova vlada odu.“
Zašto Francuzi izlaze na ulice
Podsjećamo, Francuska se ovih dana suočava s valom štrajkova i protesta koji zahvaćaju cijelu zemlju. Povod je nacrt državnog budžeta za 2026., koji vlasti predstavljaju kao nužan korak za smanjenje rastućeg javnog duga, dok ga sindikati i građani smatraju horor showom i udarom na socijalna prava.
Prema planu vlade, predviđeno je značajno rezanje javnih troškova, što bi moglo pogoditi zdravstveni sustav, školstvo i transport. Osim toga, reforme penzionog sistema te moguće odgode odlaska u penziju izazvale su dodatno nezadovoljstvo.
Sindikalne središnjice traže da veći teret snesu bogatiji građani i velike korporacije te upozoravaju na sve veću socijalnu nejednakost i pad kupovne moći. Prema njihovim riječima, proračun najviše pogađa upravo one s nižim i srednjim primanjima.
Politički kontekst dodatno je zapaljiv - novi premijer Sébastien Lecornu preuzima dužnost u trenutku kada kreditne agencije snižavaju francuski rejting, a Bruxelles traži vraćanje budžetskog deficita u dopuštene okvire.
U takvoj atmosferi nezadovoljstva, sindikati su pozvali na masovne proteste i štrajkove, a procjene govore da bi na ulice moglo izaći i do 900.000 ljudi.