Prstenasta maglica, jedna od najljepših u svemiru, krije formaciju željeza oblikovanu poput šipke. Stručnjaci pretpostavljaju da bi to mogli biti ostaci kamenitog planeta, ali nisu sigurni.
Astronomi su uočili zagonetan oblak u obliku šipke udaljen oko 2600 svjetlosnih godina od Zemlje.
Pojava je otkrivena u Prstenastoj maglici, poznatoj i kao Messier 57, koja se sastoji od sjajnih ostataka nekadašnje zvijezde slične Suncu u zviježđu Lire. Istraživači navode da bi oblak atoma željeza oblikovan poput šipke mogao biti ostatak stjenovitog planeta koji je ispario kada je zvijezda izbacila svoje vanjske slojeve.
Naučnici ističu da bi Zemlju u dalekoj budućnosti mogla zadesiti slična sudbina, kada Sunce za nekoliko milijardi godina prođe kroz isti evolucijski proces. Atomi željeza protežu se oko šest biliona kilometara, preko lica maglice koja se intenzivno proučava još od njenog otkrića 1779. godine, kada je prvi zabilježio francuski astronom Charles Messier.
Opažanja su provedena pomoću novog instrumenta WEAVE (WHT Enhanced Area Velocity Explorer), instaliranog na teleskopu William Herschel na otoku La Palma na Kanarskim otocima. Astronom Roger Wesson sa Univerziteta u Cardiffu i University Collegea London rekao je da je uzbudljivo vidjeti kako čak i vrlo poznat objekt, koji se proučava desetljećima, može donijeti iznenađenje kada se promatra na drugačiji način.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, a Prstenasta maglica smatra se da je nastala prije otprilike 4000 godina, što je vrlo kratak period u kosmičkim mjerilima, i uglavnom je sastavljena od vodika i helijuma.
Maglica se formirala kada je zvijezda mase približno dvostruko veće od Sunčeve ostala bez nuklearnog goriva u jezgri, proširila se u crvenog diva i potom odbacila svoje vanjske slojeve. Nakon toga je ostao kompaktni zvjezdani ostatak, bijeli patuljak velik otprilike kao Zemlja.
Koautorica studije Janet Drew sa University Collegea London istaknula je da je željezna šipka intrigantna jer se čini da nijedan drugi hemijski element ne pokazuje istu prostornu raspodjelu. Prema njenim riječima, značenje ove pojave leži u činjenici da za sada ne postoji jasno objašnjenje njenog nastanka. Dodala je da bi podrijetlo željeza moglo biti povezano s isparavanjem planeta, ali i da postoji mogućnost drugačijeg mehanizma koji ne uključuje planetarno tijelo.
Wesson je priznao da je riječ o zbunjujućoj strukturi, istaknuvši da bi planet poput Zemlje sadržavao dovoljno željeza da tvori takvu šipku, ali da trenutno nema zadovoljavajućeg objašnjenja kako bi se taj materijal rasporedio u tako pravilan oblik.
U našoj galaksiji poznato je oko 3000 sličnih maglica, a njihovo proučavanje astronomima pruža vrijedan uvid u završne faze životnog ciklusa zvijezda.