Na prvu godišnjicu svrgavanja Bašara al-Asada, Sirija stoji na prekretnici između nade i haosa. Iako je ratna svakodnevica znatno mirnija nego prije godinu dana, zemlja i dalje ostaje duboko podijeljena, ekonomski razorena i bez potpune kontrole novih vlasti, piše Deutsche Welle.
Osmi decembar obilježava godinu dana od pada Asadovog režima, koji je nakon 14 godina krvavog građanskog rata srušila munjevita ofanziva pobunjeničke grupe Hayat Tahrir al-Sham (HTS). Porodica Asad vladala je Sirijom više od pola stoljeća — Hafiz Asad od 1971., a njegov sin Bašar od 2000. sve do bjekstva u Rusiju krajem 2024. godine.
Nakon pada Damaska, lider HTS-a Ahmed al-Šaraa postao je privremeni predsjednik i pokrenuo proces rekonstrukcije države, ali put do stabilnosti ostaje dug i neizvjestan.
Sigurnost: manje bombardovanja, ali više fragmentacije
Helikopterske eksplozivne bačve i ruski napadi na bolnice pripadaju prošlosti. Damask je relativno miran, a ukupni nivo nasilja opada. Ipak, prema izvještaju Vijeća sigurnosti UN-a, Sirija se i dalje suočava s “fragmentiranim sigurnosnim pejzažem”.
Sukobi između novih sigurnosnih snaga i raznih oružanih grupa i dalje su prisutni širom zemlje. Tu su i prikrivene strukture starog režima, kao i rizik od povratka Islamske države koja pokušava iskoristiti vakuum vlasti.
Prema evropskoj Agenciji za azil, nova vlada ne kontroliše u potpunosti teritorij, a bilježe se incidenti bezvlašća, kriminala i osvetničkog nasilja.
Tranzicijska pravda: napredak usporavaju političke tenzije
Proces suočavanja s ratnim zločinima bivšeg režima tek je djelimično zaživio. Iako su osnovana dva nezavisna tijela — jedno za nestale, drugo za zločine Asadove vlasti — drugo povjerenstvo bilježi vrlo spor napredak zbog, kako se navodi, “nedostatne podrške središnje vlade”.
Human Rights Watch upozorava da se zločini drugih oružanih grupa, uključujući HTS, zanemaruju.
Politika: prve izbore obilježile podjele
Ove godine održani su prvi parlamentarni izbori, iako ne direktni, već putem elektorskih kolegija. Al-Šaraa ostaje privremeni predsjednik dok se radi na novom ustavu i političkom modelu buduće Sirije.
Uprkos pokušajima reformi, kritičari upozoravaju da al-Šaraa pokazuje autoritarne tendencije i postupno učvršćuje vlast.
Vanjska politika: povratak na svjetsku scenu
Diplomatske promjene su najvidljivije. Sirija je obnovila kontakte sa svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.
Al-Šaraa, nekada saradnik Al-Kaide i meta međunarodnih sankcija, u septembru se obratio UN-u, a u novembru je postao prvi sirijski lider koji je posjetio Bijelu kuću od 1946. godine.
Ostaje, međutim, jedno veliko žarište: Izrael i dalje izvodi napade na sirijski teritorij, što ugrožava tranziciju i povećava regionalne tenzije.
Povratak izbjeglica: milioni se vraćaju u ruševine
Oko 2,9 miliona Sirijaca vratilo se u zemlju, ali povratak je težak. “Mnoge porodice se vraćaju i nalaze samo ruševine”, upozorava Norveško vijeće za izbjeglice.
Više od polovine vodovodne mreže je uništeno, a elektroenergetska infrastruktura je u raspadu.
Ipak, postoje pomaci — 823 škole su obnovljene, a proizvodnja struje polako raste, prema analizi Mercy Corpsa.
Ekonomija: blagi rast, ali siromaštvo i dalje ogromno
Oko četvrtine stanovništva i dalje živi u ekstremnom siromaštvu. Iako Svjetska banka predviđa skroman ekonomski rast, svakodnevni život Sirijaca još uvijek ne osjeća bitne promjene. Investicije Saudijske Arabije i Katara mogle bi ubrzati oporavak, ali put je dug.