Evropska unija će aktivirati tim stručnjaka za kibernetičku sigurnost kako bi pomogli Ukrajini u borbi protiv kibernetičkih napada iz Rusije, rekli su dužnosnici za POLITICO.
Tim EU-a za kibernetičku brzu reakciju uključuje oko 10 nacionalnih dužnosnika za kibernetičku sigurnost šest evropskih zemalja – Hrvatske, Estonije, Litve, Nizozemske, Poljske i Rumunije – koji mogu pružiti pomoć zemljama pod kibernetičkim napadom. Tim spada u program odbrambene saradnje EU-a PESCO; bit će to njegovo prvo raspoređivanje.
Šest država članica donijelo je odluku o aktiviranju tima, rekao je Margiris Abukevičius, zamjenik ministra u Ministarstvu nacionalne odbrane u Litvi.
Taj potez dolazi nakon što su ukrajinske službe za kibernetičku sigurnost upozorile na nadolazeće kibernetičke napade i prijetnje u ponedjeljak, usred sukoba s Rusijom u istočnom dijelu zemlje.
Abukevičius je rekao da će evropski dužnosnici s Ukrajinom razraditi detalje o tome koliko će i kojih stručnjaka posvetiti operaciji. Slanje cyber tima u Ukrajinu "je opcija koju razmatramo", rekao je Abukevičius, dodajući da će to ovisiti o vrsti podrške koju Ukrajina traži.
Ukrajinska vlada je 18. februara zatražila podršku EU-a za kibernetičke vojne dužnosnike, u pismu čelnicima EU-a koje je vidio POLITICO.
Kijevski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba napisao je čelnicima EU-a da bi "pozdravljali raspoređivanje tima stručnjaka u Kijevu za procjenu "ranjivosti naših ključnih računalnih mreža i sistema". Kuleba je također od EU zatražio "dodatnu tehničku opremu i softver za jačanje infrastrukture kibernetičke sigurnosti".
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u ponedjeljak navečer rekao je novinarima da će EU "poslati misiju stručnjaka koji će pomoći Ukrajini da se suoči s kibernetičkim napadima", nakon sastanka s Kulebom na sastanku evropskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.
Molba Kijeva za cyber pojačanje uslijedila je nakon dva velika napada na mreže ukrajinske vlade posljednjih sedmica. Sredinom januara hakeri su postavljali poruke na vladine web stranice i širili zlonamjerni softver kako bi izbrisali podatke. Vladine web stranice također su uklonjene zbog lavine prometa usmjerenog na njih prošle sedmice, što su ukrajinske sigurnosne službe nazvale "najvećim ikada" napadom te vrste u zemlji.
Zemlja se posljednjih godina suočila s nizom velikih cyber napada, od kojih su mnoge ukrajinske, ali i zapadni dužnosnici pripisali ruskim sigurnosnim službama. Zemlja je pretrpjela napade na izborima 2014. i na svoje energetske mreže 2015. i 2016. Zemlja je također bila epicentar globalne epidemije zlonamjernog softvera poznatog kao "NotPetya" koja se brzo proširila svijetom, osakativši multinacionalne kompanije poput danskog brodskog diva Maerska , logistički div FedEx, farmaceutsku tvrtka Merck i druge.
Borrell je već sugerirao da bi EU mogao ponuditi podršku kibernetičkoj sigurnosti sredinom januara, rekavši da će blok "mobilizirati sve [svoje] resurse kako bi pomogao Ukrajini da se suoči s ovim kibernetičkim napadima".
Blok je proteklih godina uložio milione u sheme koje podržavaju kibernetičku sigurnost i digitalnu infrastrukturu Ukrajine. Zemlja se smatra crtom fronta u globalnom kibernetičkom sukobu i poligonom za obavještajne službe za primjenu alata za kibernetičku ofanzivu i špijunažu.
