NASA je uspješno lansirala misiju Artemis II, prvi let s ljudskom posadom ka Mjesecu još od 1972. godine. Raketa Space Launch System (SLS), s kapsulom Orion, poletjela je iz Svemirskog centra Kennedy nakon odgađanja izazvanih tehničkim problemima i ranijim promjenama plana misije.
Pored toga što je letjelica sa Zemlje poletjela ka Mjesecu poslije pola vijeka, ispisana je još jedna stranica historije. Naime, u sastavu posade nalazi se i astronautkinja Christina Koch, koja je ovim letom postala prva žena u misiji ka našem jedinom prirodnom satelitu.
Rekord koji je definisao njenu karijeru
Christina Koch je elektroinženjer i fizičarka po obrazovanju, sa završenim osnovnim studijama iz obje oblasti i master diplomom iz elektrotehnike. Karijeru je započela u Goddard centru za svemirske letove, a zatim radila na istraživačkim projektima u ekstremnim uslovima, uključujući Antarktik, Grenland i južni Pacifik.
Njeno najznačajnije prethodno iskustvo vezano je za boravak na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), gdje je učestvovala u ekspedicijama 59, 60 i 61 kao inženjer leta. Tokom te misije provela je ukupno 328 dana u svemiru, što predstavlja najduži pojedinačni boravak jedne žene u orbiti. U tom periodu učestvovala je i u prvoj svemirskoj šetnji koju su izvele isključivo žene.
Dug boravak u mikrogravitaciji ostavio je mjerljive posljedice na njen organizam. Bez utjecaja gravitacije, mišići i kosti slabe i gube masu uprkos svakodnevnim vježbama. Fluidi u tijelu se preraspodjeljuju, što dovodi do oticanja lica i povećanog pritiska na oči i mozak. Podaci prikupljeni tokom njenog boravka koriste se za istraživanja dugoročnih efekata života u svemiru, što je ključno za buduće misije ka Mjesecu i Marsu.
Život na Antarktiku
Prije nego što je postala astronautkinja, radila je na razvoju instrumenata za svemirska istraživanja. Dio karijere provela je u arktičkim i antarktičkim regionima, gdje je iskusila temperature do -79,4°C. Na Antarktiku je bila dio vatrogasnih i spasilačkih timova.
"To znači da mjesecima ne vidite sunce, s istom ste ekipom i bez pošte ili svježe hrane. Izolacija i nedostatak novih senzornih unosa su uslovi u kojima morate u sebi pronaći strategiju da biste napredovali", izjavila je jednom prilikom. Radila je i na Univerzitetu Johns Hopkins, učestvujući u razvoju instrumenata za NASA misije, uključujući sonde Juno i Van Allen.
Put do astronauta i privatni život
Izabrana je za astronauta 2013. godine kao dio 21. klase NASA astronauta. Prvi put je u svemir otišla 2019. godine letom Soyuza. Van profesionalnog okruženja, živi u Teksasu sa suprugom koji se zove Robert Koch. Dok je on ljubitelj američkog fudbala, ona se bavi penjanjem po stijenama.
Uloga u misiji Artemis II
Misija Artemis II zamišljena je kao testni let ključnih sistema za buduće slijetanje na Mjesec. Posadu čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen, a planirano trajanje misije je oko deset dana.
Iako neće sletjeti na Mjesec, astronauti će obići njegovu orbitu i vratiti se na Zemlju. Očekuje se da će dostići udaljenost veću od 402.336 kilometara, čime će postaviti novi rekord za najudaljeniji let ljudi od Zemlje.
Put do zvijezda
Put do ove misije bio je dug. Kada je NASA otvorila konkurs za nove astronaute 2024. godine, prijavilo se više od 8.000 kandidata, a izabrano je samo deset. Christina Koch je prethodno bila među 18 astronauta razmatranih za Artemis program.
Naredne faze uključuju: Artemis III, planiran za sredinu 2027. godine, koji bi mogao donijeti prvo slijetanje ljudi na Mjesec u modernoj eri, te Artemis IV, planiran za 2028. godinu. Pored učešća koje ima Christina Koch, misija donosi još nekoliko važnih "prvih" prekretnica: Jeremy Hansen je prvi Kanađanin koji će letjeti oko Mjeseca, dok je Victor Glover prvi astronaut druge boje kože u misiji ka Mjesecu.