Dok svijet prati širenje kineske industrije električnih vozila i geopolitičke ambicije, jedna druga, tiša ekonomska revolucija odvija se na neočekivanom području - u svijetu potrošačke elektronike i to još najneočekivanijem terenu: Japanu. Ako je išta povezano s japanskom elektronikom, osim kamera tu su televizori.
TVS Regza, koja je dio Hisense grupe, zauzela je prvo mjesto s 25,4% tržišnog udjela. Hisenseov vlastiti brend nalazi se na trećem mjestu s 15,7% udjela. TCL je dospio na četvrto mjesto s 9,7% udjela, prestigavši tako poznate japanske proizvođače Sony i Panasonic. jedino se još relativno dobro drži Sharp, ali ukupni postotak kineskih televizora na japanskom tržištu prelazi 50%, malom prevagom ali velikom simbolikom.
Rat cijenama
Kineski brendovi su preplavili Japan pristupačnim televizorima, nudeći cijene i do 50% niže od japanskih konkurenata. Hisenseov LCD televizor od 55 inča košta manje od 100.000 jena (oko 600 eura), što je upola jeftinije od Panasonicovog modela od 200.000 jena. Kineski proizvođači uspjeli su sniziti troškove proizvodnje tako što naručuju velike količine dijelova, poput u ovom slučaju zaslona. Budući da proizvode u velikim serijama, mogu ponuditi niže cijene od konkurencije. Prema riječima BCN-ovog analitičara Eijija Morija, japanski potrošači opterećeni inflacijom i povećanjem troškova života, posebno mlađe generacije, sve više cijene dobar omjer cijene i kvalitete umjesto vjernosti brendu.
Od jeftinih do premium modela
Isprva poznati samo po jeftinim televizorima, kineski brendovi sada ulaze i na japansko premium tržište. Hisenseovi mini-LED televizori i Xiaomijevi modeli prilagođeni gamingu pokazuju ulazak u grupu tehnološki naprednih proizvoda, a time i cjenovno visoku kategoriju. Ovo je tipičan pristup kineskih firmi: prvo ponude jeftinije proizvode kako bi privukli kupce, a kad steknu dovoljno kupaca, počnu razvijati i skuplje, naprednije modele. Ima u tome ironije jer se tako probila japanska auto industrija.
Japanske kompanije, koje su nekad bile poznate po najboljoj elektronici na tržištu, sada moraju naći nove načine kako ostati konkurentne. Sonyjevi televizori s umjetnom inteligencijom, razvijeni u saradnji s Amazonom, i Panasonicovi što prate šta se gleda pa predlažu emisije i filmove pokazuju da se okreću prema specifičnim kategorijama i prešutno priznajući da ne mogu konkurirati samo cijenom u niskim cjenovnim kategorijama.
