Već i prije nego što je službeno pušten u pogon, opservatorij Vera C. Rubin u Čileu već je preoblikovao razumijevanje evolucije galaksija. Tokom probnih snimanja astronomi su uočili slab pojas svjetlosti, poznat kao zvjezdani tok, koji se proteže iz galaksije Messier 61, otkrivajući trag manje galaksije koju je taj divovski sistem vjerovatno davno progutao.
Ovo je prvi zvjezdani tok otkriven pomoću opservatorija Rubin, i to je tek uvod u brojne, brojne slične strukture koje ćemo pronaći, rekla je za Nature Sarah Pearson, astrofizičarka sa Univerziteta u Kopenhagenu. Navedeno otkriće objavljeno je u časopisu Research Notes of the American Astronomical Society.
Galaksija Messier 61, prvi put opažena 1779. godine u skupu galaksija Djevica, poznata je kao iznimno aktivna zvjezdorodna galaksija u kojoj su zabilježene brojne supernove. Iako je Messier 61 desetljećima proučavana teleskopima Hubble i James Webb, unatoč svim tim intenzivnim istraživanjima, niko nikada nije pronašao ovaj zvjezdani tok, istakao je za Nature Aaron Romanowsky sa Univerziteta San Jose State, jedan od autora studije.
Rubinova ogromna digitalna kamera otkrila je strukturu filtriranjem okolne svjetlosti, pokazavši tok dug 55 kiloparseka (oko 180.000 svjetlosnih godina). Naučnici smatraju da taj tok potiče od patuljaste galaksije koju je gravitacija Messiera 61 rastrgala, potaknuvši tako pojačanu tvorbu zvijezda.
Rubinova prva snimka obuhvatila je deset miliona galaksija, a u sljedećem desetljeću opservatorij će zabilježiti svjetlost još 20 milijardi njih.
Očekuje se da svaka galaksija ima oko sebe takve tokove. Treba samo promatrati slabije izvore svjetlosti, i to je nada s Rubinovim opservatorijem, rekao je na kraju Romanowsky.