Kada je preuzeo dužnost premijera Mađarske, Peter Magyar je ostavio utisak političara spremnog na normalizaciju odnosa s Ukrajinom. Međutim, kako piše Kyiv Independent, novi mađarski premijer ubrzo je počeo koristiti retoriku svog prethodnika Viktora Orbána.
Magyar je počeo upozoravati da mađarska manjina u ukrajinskoj Zakarpatskoj oblasti nema zagarantovana temeljna prava te da su njene jezičke i kulturne slobode ugrožene. Pri tome je nagovijestio da bi mogao blokirati otvaranje formalnih pregovora o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji sve dok se to pitanje ne riješi, čime bi potencijalno zaustavio proces za koji se Kijev nadao da će biti deblokiran nakon smjene vlasti u Budimpešti.
Prema Magyaru, mađarska manjina u Ukrajini trebala bi uživati prava uporediva s onima koje imaju manjine unutar Evropske unije, mada je u javnim nastupima ostao prilično neodređen oko konkretnih promjena koje očekuje. Kijev i Budimpešta su obnovili razgovore, a mađarski stav je sažet u jedanaest tačaka koje su praktički identične zahtjevima bivše Orbánove vlade.
Budimpešta primarno traži obnovu posebnog statusa škola na mađarskom jeziku, mogućnost da univerziteti samostalno biraju nastavni jezik te uvođenje standardizovanih školskih ispita na mađarskom jeziku. Takođe, traži se proširenje tradicionalno manjinskih regija radi šire upotrebe jezika u javnim službama, kao i zagarantovana mjesta za mađarsku manjinu u ukrajinskom parlamentu.
Pregovori iza zatvorenih vrata i stvarno stanje na terenu
Prema informacijama ukrajinskog javnog servisa Suspilne, nakon drugog kruga pregovora usaglašeno je devet od jedanaest tačaka, dok su otvorena ostala pitanja parlamentarne zastupljenosti i odredbi o kulturnoj autonomiji. Stručnjaci navode da bi provođenje preostalih zahtjeva zahtijevalo temeljnu promjenu ukrajinske jezičke i ustavne politike, jer model zagarantovane parlamentarne zastupljenosti manjina nikada nije postojao u Ukrajini.
Položaj mađarske manjine, koja danas broji između 70 i 80 hiljada ljudi u Zakarpatju, postao je predmet spora nakon ukrajinske obrazovne reforme iz 2017. godine, kojom je ukrajinski jezik postao obavezan za ključne predmete u srednjim školama, dok je manjinskim zajednicama omogućeno obrazovanje na vlastitom jeziku u osnovnim školama.
Ukrajina je u međuvremenu, u sklopu procesa pristupanja Evropskoj uniji, izmijenila neke od najspornijih odredbi zakona, što je Evropska komisija javno pozdravila. Analitičari ističu da je to u suprotnosti s Magyarovim tvrdim stavovima da Kijev nije napravio pomake, te da su njegove izjave o nemogućnosti srednjoškolskog obrazovanja na mađarskom jeziku činjenično netačne. Ipak, bez mađarskog pristanka Ukrajina ne može otvoriti pregovaračka poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji.
Unatoč tvrdom stavu, stručnjaci vide razliku u tome što se Magyar nastoji profilisati kao konstruktivan partner unutar EU koji, za razliku od Orbána, želi pronaći rješenje i koji je javno osudio ruske napade na Zakarpatsku oblast.
Dosadašnjim napretkom u dijalogu zadovoljni su i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i njegova mađarska kolegica Anita Orbán, a Magyar je najavio mogućnost sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim ako pregovori donesu konkretne rezultate.