Novo istraživanje na miševima sugerira da prehrana bogata kruhom i pšeničnim brašnom može potaknuti debljanje čak i bez većeg unosa kalorija. Japanski naučnici otkrili su da takva prehrana može usporiti potrošnju energije i usmjeriti tijelo ka pohranjivanju masti. To dovodi u pitanje uvriježeno mišljenje da je za debljanje presudan samo kalorijski višak, posebno iz masti.
Metabolizam se može "prebaciti" na skladištenje masti
O utjecaju kruha i ugljikohidrata na tjelesnu težinu raspravlja se već dugo, ali manje je istraživanja koja su detaljno proučavala šta se pritom događa u metabolizmu, naročito kada je riječ o pšeničnom brašnu. Tim sa Univerziteta Osaka Metropolitan u Japanu otkrio je da prehrana s više pšeničnog kruha smanjuje potrošnju energije. Drugim riječima, čini se da tijelo tada lakše prelazi u "mod" skladištenja masti, čak i kada ukupan unos kalorija ostaje isti.
"Ovi nalazi upućuju na to da debljanje možda nije posljedica nekog specifičnog efekta pšenice, nego sklonosti hrani bogatoj ugljikohidratima i metaboličkih promjena koje iz toga proizlaze", pojasnio je nutricionista Shigenobu Matsumura sa Univerziteta Osaka Metropolitan.
Šta su pokazali pokusi na miševima?
Naučnici su proveli pokuse u kojima su laboratorijski miševi mogli birati između svoje uobičajene prehrane i tri druge opcije: običnog kruha, pečenog pšeničnog brašna ili pečenog rižinog brašna. Pratili su promjene u tjelesnoj težini i potrošnji kalorija, a analizirali su i uzorke krvi i tkiva kako bi vidjeli šta se događa s hormonima, šećerom, metabolitima i ekspresijom gena u jetri.
Pokazalo se da su miševi, posebno mužjaci, češće birali hranu bogatu ugljikohidratima, nakon čega su dobijali na težini i nakupljali više masnog tkiva. Daljnje analize pokazale su da te promjene nisu bile posljedica prejedanja ili manje aktivnosti, nego samog sastava hrane.
Prehrana sa pšeničnim brašnom smanjila je ukupnu potrošnju kalorija i aktivirala gene povezane s pretvaranjem ugljikohidrata u mast. Kada su miševi vraćeni na standardnu prehranu, debljanje je prestalo, a metaboličke promjene su se povukle.
Šta to znači za ljude?
Istraživači kažu da bi ovi rezultati ubuduće mogli pomoći u traženju bolje ravnoteže između okusa i zdravlja, bilo u savjetovanju o prehrani, edukaciji ili razvoju prehrambenih proizvoda.
Naravno, važno je imati na umu da je studija provedena na miševima, a ne na ljudima. Iako je moguće da se slični procesi događaju i kod ljudi, to tek treba potvrditi budućim istraživanjima. Osim toga, na metabolički odgovor na hranu utiču i drugi faktori, poput dobi, hormona i ukupnog načina prehrane.
Zbog toga naučnici planiraju nastaviti istraživanja na ljudima te dodatno ispitati kako na metabolički odgovor na ugljikohidrate utiču cjelovite i rafinirane žitarice, hrana bogata vlaknima, kombinacije s proteinima i mastima, način obrade hrane i vrijeme obroka.