Naučnici koje finansira Europska unija otkrivaju poveznice između psihičkog stresa i fizičkih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti.
Njemačka nogometna reprezentacija se u junu 2016. pripremala se utakmicu protiv Slovačke na Evropskom prvenstvu.
Pratili situaciju
Na odlučujućoj utakmici koja se održavala u Francuskoj hiljade navijača bilo je spremno za ubrzan rad srca. Grupa naučnika iz Njemačke sa zanimanjem je pratila situaciju.
Njihov cilj? Istražiti povezanost između kratkoročnog, akutnog psihičkog stresa i fizičkih posljedica, uključujući srčani i moždani udar.
Kardiovaskularne bolesti povezane s takvim hitnim zdravstvenim stanjima vodeći su uzrok smrti u cijelom svijetu. Uzrokuju smrt 18 miliona ljudi godišnje.
Iako je postignut napredak u liječenju rizičnih faktora poput dijabetesa i pretilosti, puno nam je toga još uvijek nepoznato o okidačima povezanima sa stresom, tvrdi profesor Hendrik Sager, kardiolog s Tehničkog sveučilišta u Minhenu.
"Ta hitna potreba za djelovanjem potaknula me na istraživanje doprinosa netradicionalnih rizičnih faktora poput psihičkog stresa", kaže Sager.
Profesor Sager vodio je istraživački projekt kojem su dodijeljena sredstva iz EU fondova za istraživanje načina na koji akutni psihički stres izaziva teške koronarne probleme.
Šest godina istraživanja
Naziv je tog projekta STRATO. Projekt je završio u januaru 2024., nakon šest godina istraživanja.
Nogometna utakmica između Njemačke i Slovačke održala se godinu i po prije početka projekta STRATO u februaru 2018. Njemačka je pobijedila rezultatom 3:0.
Grupa naučnika, uključujući Sagera, organizirala je prikupljanje uzoraka krvi od 35 zdravih navijača prije i neposredno nakon utakmice.
Eksperiment je bio dio postupka prikupljanja informacija za projekt STRATO u kojem su analizirani rezultati.
U analizi uzoraka otkrilo se naglo smanjenje bijelih krvnih stanica poznatih pod nazivom leukociti.
U daljnjem istraživanju, načunici su otkrili da se isti učinak pojavljuje kod miševa kad im se ograničavanjem kretanja izazove psihički stres.
Pomoću metoda praćenja stanica naučnici su otkrili da izgubljene leukocite preuzimaju tkiva, uključujući srce.
To može uzrokovati rupturu masnih naslaga, odnosno plaka, u arterijama, što može dovesti do srčanog udara ili drugih koronarnih problema. Stvaranju naslaga plaka doprinose, između ostalog, prehrana s puno kolesterola, pušenje, pretilost i dijabetes.
Ruptura plaka
"Ruptura plaka dvostruko se češće događala kod miševa koji su bili pod stresom nego kod miševa koji nisu bili pod stresom.
Sad znamo koji je biološki mehanizam podloga za način na koji akutni stres izaziva nastup kardiovaskularnih događaja", kaže Sager.
On pretpostavlja da se proces preraspodjele leukocita u srce, pluća i kožu kod ljudskih predaka razvio kako bi se povećale šanse za preživljavanje u prijetećim situacijama dostavljanjem više kisika u organe ili pripremanjem ozlijeđenih organa za regeneraciju.
U projektu STRATO istraživale su se i mjere za smanjivanje učinaka povezanih sa stresom.
Naučnici su otkrili da se to može postići tako da se miševima prije izlaganja stresu daju određena protuupalna antitijela, čime se blokiraju molekule koje pomažu u kretanju leukocita.
Na suprotnom se kraju nalaze dugoročne veze između stresa u ranijoj životnoj dobi (ELS) i bolesti u kasnijem životu.
U drugom projektu koji je finansirala Evropska unija pokušavale su se otkriti te poveznice.
Naziv je tog projekta EarlyCause, a trebao bi završiti 30. juna 2024., nakon četiri i po godine.
Istraživači iz projekta EarlyCause usmjerili su se na tri psihičke i fizičke bolesti povezane sa stresom u ranoj životnoj dobi: depresiju, koronarne bolesti srca i dijabetes.
Rani stresovi obuhvaćaju majčinu depresiju tokom trudnoće, zlostavljanje u dječjoj dobi, gubitak roditelja i socio-ekonomska oskudica.
Prema istraživanju provedenom 2022., više od polovine djece može doživjeti neki oblik stresa u ranoj životnoj dobi.
Profesor Karim Lekadir, koji istražuje umjetnu inteligenciju u medicini na Univerzitetu u Barceloni, voditelj je projekta EarlyCause.
Lekadir kaže da je poznavanje načina na koji stres vodi do bolesti u kasnijem životu ograničeno, djelomično zbog teškoća u otkrivanju povezanosti s bolestima koje se mogu pojaviti desetljećima kasnije.
Psihološke poteškoće
"Nije baš sasvim intuitivno pretpostaviti da patnja od psiholoških poteškoća u djetinjstvu može dovesti do kardiovaskularnih bolesti 50 godina kasnije. I to nije trivijalan predmet istraživanja", kaže Lekadir.
Istraživači koji rade na projektu provode eksperimente na miševima, štakorima i stanicama te analiziraju postojeće podatke o ljudima i primjenjuju tehnike strojnog učenja.
Svojim su radom otkrili moguće biološke puteve koji povezuju stres u ranoj životnoj dobi s kasnijim bolestima.
Neki su od tih puteva oslabljena reakcija na glukozu, promjene u metabolizmu i upali tkiva te promjene u sastavu bakterija probavnog trakta.
Prema jednom od otkrića čini se da je za ljude koji su pretrpjeli stres u ranoj životnoj dobi vjerovatnije da će razviti višestruke bolesti, a ne samo jednu.
"To je iznenađujuće, jer se intuitivno čini da je jednostavnije imati samo jednu bolesti.
Osim toga, to nam pokazuje da stres u ranoj životnoj dobi ima snažan dugoročni psihički i fizički učinak", kaže Lekadir.
To otkriće ukazuje na hitnost praćenja učinaka stresa u ranoj životnoj dobi.
Istraživači koji učestvuju u ovom projektu izgradili su modele za strojno učenje koji pomažu u praćenju osoba koje su pod rizikom.
Profili rizičnosti
"Ti su se modeli pokazali kao perspektivni. Pokazali su nam da je moguće integrirati sve te podatke i izrađivati profile rizičnosti.
Moramo više istražiti prevenciju putem probira, pronalaska osoba iz rizičnih skupina te praćenja tih osoba", kaže Lekadir.
Nastanak višestrukih bolesti kod ljudi koji su pretrpjeli stres u ranoj životnoj dobi ukazuje na blisku povezanost uzroka. To može pomoći u rješavanju više bolesti u isto vrijeme, tvrdi Lekadir.
"Na neki su način to dobre vijesti, jer to znači da možda možemo napasti jedan mehanizam, umjesto da se borimo protiv svake bolesti posebno", kaže Lekadir.
