Crni petak kod mnogih izaziva snažan osjećaj uzbuđenja i straha od propuštanja, što lako zamagli procjenu i navede ljude da kupuju stvari koje im zapravo ne trebaju, kaže u razgovoru za Fenu psihologinja Antonija Šudić Leko. Kako objašnjava, kombinacija emocionalnih impulsa, marketinškog pritiska i dojma da je “prava prilika samo danas” često dovodi do pretjerane i impulzivne potrošnje.
Prema njenim riječima, Crni petak aktivira moćne psihološke mehanizme – osjećaj hitnosti, FOMO (fear of missing out) i dopaminski sistem nagrade, zbog čega “mozak radi brže, ali ne nužno pametnije”.
„Samo iščekivanje kupovine pojačava uzbuđenje i privremeno podiže raspoloženje. Zato se ljudi osjećaju bolje već prije nego što krenu u kupovinu, što dalje povećava vjerovatnoću impulzivne potrošnje“, rekla je Šudić Leko.
Dodaje da i skromni popusti u BiH mogu biti dovoljno jak okidač kada su predstavljeni kao ponude „samo danas“.
„Tu je i društveni pritisak – znamo da ‘svi nešto kupuju’, pa raste želja da i mi učestvujemo. Tako se stvaraju emocionalni impulsi, a racionalna kontrola pada u drugi plan“, objasnila je psihologinja.
Iluzija popusta i emocionalne zamke
Objašnjava da je kupovina stvari koje nam ne trebaju rezultat kombinacije kognitivnih distorzija i emocionalnih reakcija.
„Strah od propuštanja tjera ljude da precjenjuju potencijalnu štetu ako sada ne kupe. Averzija prema gubitku čini i mali popust nečim što ‘ne smijemo propustiti’, dok iluzija racionalnosti stvara osjećaj da donosimo pametnu odluku“, navodi Šudić Leko, dodajući da se često krije jednostavna misao: „Kad je akcija, osjećam da imam dozvolu potrošiti.“
No, upozorava da Crni petak može pogoršati finansijski stres i izazvati osjećaj krivnje.
„Nakon početnog uzbuđenja često slijedi pad – kod nekih i snažan osjećaj krivnje, srama ili brige oko novca“, ističe psihologinja. Najrizičnije je, dodaje, kada impulzivna kupovina služi regulaciji negativnih emocija, jer kratkotrajno olakšanje prerasta u dugoročni stres.
Dugoročno, osoba se može naviknuti da emocije reguliše kroz potrošnju, što vodi ka automatskoj, sve češćoj impulsivnoj kupovini i rastućem finansijskom pritisku.
„Normalno je da na Crni petak poželimo nešto kupiti, ali sve nas to lako zavede. Zato je važno usporiti i pitati se treba li nam to stvarno“, naglašava Šudić Leko.
Lažni popusti, lažne trgovine i zamka ‘1+1’
Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić upozorio je na česte zamke Crnog petka – lažne popuste i lažne online trgovine. Prema njegovim riječima, popusti u BiH znatno su niži nego u drugim državama.
„Dok se u svijetu očekuju popusti od 30 do 60 posto, s povremenim ekstremnim sniženjima do 90 posto, kod nas su popusti najčešće od 10 do 30 posto, s vrlo malo stvarnih akcija iznad 50 posto“, rekao je Marić.
Posebno je upozorio na ogroman rizik kupovine putem društvenih mreža, gdje nema računa ni mogućnosti reklamacije, te na manipulativne akcije „Kupite 1, dobijete 2“, u kojima dodatni proizvodi često samo povećavaju ukupnu cijenu.
Kako bi izbjegli zamke Crnog petka, preporučuje potrošačima da naprave listu stvari koje im zaista trebaju, odrede maksimalan budžet, prate cijene tokom oktobra i novembra te kupuju isključivo od provjerenih trgovaca.