Od Scroogea iz Dickensovih priča do gospodina Burnsa iz Simpsona, popularna kultura puna je prikaza pohlepnih i sebičnih bogataša. No psiholozi tvrde da iza tzv. Scrooge efekta ipak stoji naučna podloga. Brojna istraživanja pokazuju da postoji jasna povezanost između većeg bogatstva i neetičnog ponašanja, poput laganja, varanja i krađe. Bogatiji ljudi pokazuju izraženiji egoizam i manje suosjećanja prema patnji drugih.
Iako se može pomisliti da novac mijenja dobre ljude u loše, dr. Steve Taylor, psiholog sa Leeds Beckett Universityja, tvrdi da je situacija upravo suprotna.
“Želja za bogatstvom proizlazi iz osjećaja frustracije i nezadovoljstva. Sretni ljudi obično ne teže bogatstvu”, kaže dr. Taylor.
Prema njegovim riječima, što je neko bogatiji, to je veća vjerovatnoća da će biti manje moralan.
Istraživači sa Univerziteta u Berkeleyju otkrili su da su pripadnici viših društvenih slojeva skloniji laganju, varanju i opravdavanju neetičnog ponašanja na poslu. Uzrok leži u njihovom tolerantnijem stavu prema pohlepi. Nasuprot tome, osobe iz nižih slojeva društva pokazuju više suosjećanja prema drugima.
Čak i svakodnevne situacije pokazuju isti obrazac. Studija Univerziteta u Nevadi dokazala je da vozači skupljih automobila rjeđe usporavaju pred pješacima, vjerovatnost da će stati smanjuje se za tri posto na svakih dodatnih 1.000 dolara vrijednosti auta.
Sve to dovodi do pitanja: čini li novac ljude sebičnima ili sebičnost vodi do bogatstva?
Prema dr. Tayloru, odgovor je jasan, iste osobine koje čine nekoga sebičnim, često ga i guraju prema bogatstvu.
Psiholozi to objašnjavaju kroz tzv. Mračnu trojku ličnosti (Dark Triad), skup osobina koji čine narcizam, makijavelizam i psihopatija. Ljudi s ovim osobinama prirodno teže moći i bogatstvu, ali istovremeno su manje sretni.
“Takvi ljudi osjećaju duboku psihološku odvojenost od drugih. Nedostatak empatije ih tjera da prazninu popunjavaju akumulacijom statusa i moći”, objašnjava dr. Taylor.
Nije slučajno da je, prema istraživanjima, stopa psihopatije tri puta veća među članovima upravnih odbora kompanija nego u općoj populaciji.
Naravno, to ne znači da su svi bogati ljudi bezosjećajni. Neki postaju bogati zahvaljujući talentu, inovacijama ili naslijeđu, a mnogi, poput Billa Gatesa, svoje bogatstvo dijele u humanitarne svrhe.
Ipak, dr. Taylor upozorava: “Povezanost je ključ ljudske sreće. Bez nje, ljudi ostaju prazni i nezadovoljni, bez obzira na to koliko novca imaju.”