Iako je soj ptičje gripe H5N1 (poznat i kao avijarna gripa) prisutan u SAD od 2022. godine, stručnjaci su sve zabrinutiji zbog njegovog bržeg širenja i mogućnosti mutacije koja bi mogla predstavljati veću prijetnju ljudima.
U posljednjim mjesecima zabilježeni su slučajevi visokopatogene influence ptica serotipa H5N1 u Italiji, Sloveniji i Mađarskoj. Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) izvještava o najvećem broju novih epidemija u ovim zemljama.
Iako specifični podaci nisu dostupni, izvještaji sugeriraju da je ptičja gripa prisutna i u Bosni i Hercegovini, što zahtijeva pažljivo praćenje situacije.
Kako bi se ograničilo širenje, u SAD je ubijeno gotovo 158 miliona ptica, što je dovelo do nestašice i naglog poskupljenja cijene jaja. Virus je također pogodio stada goveda, a goveda u Idahu inficirana su dvaput u jednoj godini.
Hoće li virus biti opasan za ljude?
Broj ljudi koji su oboljeli od virusa naglo je porastao – 2024. godine virus je u SAD prenesen na najmanje 68 osoba, u usporedbi s jednom osobom u 2022. i 2023. godini, prema podacima CDC-a.
Prva smrt nastala zbog virusa dogodila se 6. januara 2025. u Louisiani, a istraživanja pokazuju da je virus mutirao unutar preminule osobe, što znači da je počeo bolje prilagođavati ljudima.
Uprkos tim događajima, rizik za javno zdravlje i dalje se smatra niskim jer još uvijek nije zabilježen prijenos virusa s osobe na osobu. Međutim, stručnjaci poput dr. Abraara Karana upozoravaju da širenje virusa sa životinja na ljude i njegov rastući broj genetskih varijacija ukazuju na sve veće rizike.
Mutacije virusa, poput H5N9 u kalifornijskim patkama i H5N1 D1.1 u Nevadi, podižu zabrinutost da bi se virus mogao dodatno prilagoditi ljudima.
Većina ljudi ne mora mijenjati svakodnevne rutine jer je virus uglavnom zahvatio one koji su u neposrednom kontaktu sa zaraženim životinjama, poput radnika na farmama.
Međutim, ljudi koji imaju vlastite peradarske farme trebaju poduzeti mjere opreza. Stručnjaci savjetuju izbjegavanje kontakta s mrtvim životinjama i traženje veterinarske pomoći ako životinje pokažu neobične simptome.
Virus je pronađen u jajima i mlijeku zaraženih životinja, ali sve dok se jaja temeljito kuhaju, smatraju se sigurnima za konzumaciju. Sirovo mlijeko treba izbjegavati jer pasterizacija uništava virus. Također, pravilnim kuhanjem mesa ubija se virus ptičje gripe.
Napori u kontroli širenja virusa uključuju testiranje na farmama, ubijanje zaraženih jata i praćenje spremnika mlijeka na prisutnost virusa.
Međutim, dr. Amesh Adalja ističe da je odgovor SAD bio spor i reaktivan, a potrebne su mjere kasnile u odnosu na širenje virusa. Suprotno tome, druge su zemlje implementirale programe cijepljenja kako bi zaštitile perad od ptičje gripe.
Trenutno sezonska gripa predstavlja veću prijetnju javnosti, a stručnjaci preporučuju fokusiranje na prevenciju gripe cijepljenjem, održavanjem higijene ruku i izbjegavanjem bliskog kontakta sa zaraženim osobama.
