U jutarnjim satima u Moskvi dogodio se ozbiljan sigurnosni incident koji je potresao ruski vojni i obavještajni vrh. General-pukovnik Vladimir Aleksejev, visoki oficir ruske vojne obavještajne službe, teško je ranjen u pokušaju atentata, potvrdili su ruski državni mediji.
Napad se desio unutar stambene zgrade na Volokolamskoj cesti u Moskvi, kada je zasad neidentificirani napadač pucao na generala i potom pobjegao s mjesta događaja. Aleksejev je pogođen s više hitaca, navodno u leđa, te je hitno prebačen u bolnicu. Zvaničnih informacija o njegovom zdravstvenom stanju zasad nema, kao ni o mogućem motivu napada. Ruske vlasti su otvorile istragu zbog pokušaja ubistva visokog državnog zvaničnika, piše Kyiv Post.
Dugogodišnji čovjek GRU-a i operacija u sjeni
Aleksejev je prvi zamjenik načelnika Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije, poznate kao GRU, a tu funkciju obavlja još od 2011. godine. Blizak je saradnik šefa GRU-a Igora Kostjukova, koji se trenutno nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima kao dio ruskog izaslanstva na pregovorima.
Rođen je u selu Holodki u ukrajinskoj Viničkoj oblasti, a vojnu karijeru započeo je nakon završetka Rjazanske više zračno-desantne zapovjedne škole. Godinama je bio uključen u planiranje i nadzor ključnih vojnih operacija, uključujući i rusko djelovanje u Siriji. Za svoj rad 2017. godine nagrađen je jednim od najviših ruskih državnih priznanja – titulom Heroja Rusije.
Wagner, sankcije i Skripal
Aleksejev se u javnosti često dovodi u vezu s ruskim plaćeničkim i paravojnim strukturama, uključujući formacije koje su kasnije objedinjene pod grupom Wagner. Tokom pobune Wagnera u junu 2023. godine učestvovao je u direktnim pregovorima s osnivačem grupe Jevgenijem Prigožinom, zajedno sa zamjenikom ministra odbrane Junus-Bekom Jevkurovom, tada javno osuđujući pobunu i pozivajući borce da polože oružje.
General Aleksejev se već godinama nalazi pod zapadnim sankcijama. Sjedinjene Američke Države sankcionirale su ga 2016. zbog kibernetičkih operacija i navodnog miješanja u izbore, dok ga je Evropska unija 2019. uvrstila na listu sankcioniranih zbog trovanja bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripala i njegove kćerke u Velikoj Britaniji.
Ukrajinska vojna obavještajna služba optužila ga je i za ulogu u identifikaciji ciljeva za ruske raketne i zračne napade u Ukrajini, kao i za sudjelovanje u organiziranju referenduma na okupiranim teritorijama, koje Kijev i Zapad smatraju nelegitimnim.
Pokušaj atentata na jednog od najmoćnijih ljudi ruske vojne obavještajne strukture dodatno je otvorio pitanja o sigurnosnim pukotinama u samom središtu Moskve.