Nakon antisemitskog terorističkog napada u Sydneyju, u kojem je u nedjelju ubijeno 15 osoba, a više desetina ranjeno, istraga je otvorila dva ključna pitanja koja dodatno produbljuju sumnje u međunarodnu pozadinu zločina. Prvi trag vodi ka misterioznom putovanju napadača na Filipine neposredno prije masakra, dok je drugi otkriće zastava tzv. Islamske države u automobilu jednog od osumnjičenih, parkiranom u blizini mjesta napada tokom obilježavanja Hanuke na plaži Bondi, piše The Guardian.
Napadači su identificirani kao 50-godišnji Sajid Akram i njegov 25-godišnji sin Naveed. Prema dostupnim informacijama, u Filipine su stigli 1. novembra, a krajnje odredište bio im je grad Davao na južnom otoku Mindanao, području koje se decenijama suočava s islamističkim ekstremizmom. U Australiju su se vratili 28. novembra, svega dvije sedmice prije krvavog napada.
Šta su radili na Filipinima?
Istražitelji još nisu utvrdili šta su otac i sin tačno radili tokom boravka na Filipinima. Sigurnosni analitičari upozoravaju na takozvani “faktor X” – vrijeme provedeno u inostranstvu s iskusnim militantima koje pojedince može pretvoriti iz ideoloških simpatizera u direktne izvršioce terorističkih napada.
Iako se spekulisalo o mogućoj vojnoj obuci, stručnjaci smatraju da je takav scenarij malo vjerovatan. Napad u Sydneyju nije zahtijevao složene vojne vještine, a Sajid Akram je već legalno posjedovao vatreno oružje. Zbog toga se kao realnija opcija nameće proces ideološke indoktrinacije i dodatne radikalizacije.
Boravak daleko od kuće, u okruženju koje je već pogođeno ekstremizmom, često služi jačanju osjećaja pripadnosti i odlučnosti. Takva putovanja, upozoravaju stručnjaci, ne služe nužno učenju taktika, već učvršćivanju ideološke motivacije, što je viđeno i u ranijim napadima u Evropi.
Teror bez direktne komande
Sigurnosne službe ističu da se tzv. Islamska država posljednjih godina oslanja na strategiju “terora bez vođe”, potičući pojedince širom svijeta da samostalno izvode napade, bez direktne organizacijske veze. Upravo zbog toga, iako je ova ekstremistička mreža vojno oslabljena, njena ideologija i dalje predstavlja ozbiljnu globalnu prijetnju.
Porast antisemitizma, dodatno pojačan ratom u Gazi, prema mišljenju analitičara, stvorio je pogodno tlo za ovakve napade. Iako su detalji masakra na plaži Bondi još uvijek predmet istrage, jedno je jasno – ekstremistička propaganda i dalje uspijeva da inspiriše smrtonosno nasilje, čak i više od decenije nakon vrhunca moći Islamske države.