S brzo rastućim budžetom za odbranu i jednom od najvećih i najjačih artiljerija u Evropi, Finska će nedvojbeno povećati vojne mišiće NATO saveza.
Iako relativno male veličine, njene su oružane snage dobro opremljene i dobro uvježbane, naoružane preciznim paljbama velikog dometa, najsavremenijim zračnim snagama i "legendarnim" vojno-obavještajnim sposobnostima. Međutim, njeno osporavano članstvo u NATO-u — i Švedske — također sa sobom nosi povećani rizik za države članice, smatraju analitičari.
“U jednom pogledu, odgovornost NATO-a se znatno povećava jer Finska ima granicu s Rusijom od 800 milja. To značajno proširuje izravan kontakt između NATO-a i ruskog teritorija na način koji prije nismo imali”, rekao je Jonathan Eyal, pomoćnik direktora na Royal United Services Institute, piše The Times.
Moskva je ljutito reagirala na mogućnost pridruživanja nordijskih zemalja, prijeteći raspoređivanjem nuklearnog oružja u blizini evropskih granica, potencijalno povećavajući svoje postojeće snage u Kalinjingradu, na Baltičkom moru.
Ali analitičari kažu da bi jačanje NATO-ove odbrambene snage dodatnim snagama moglo nadmašiti rizike.
Vojna spremnost je ukorijenjena u kulturi Finske, zemlje od 5,5 miliona stanovnika, od kojih je oko 900.000 na popisu rezervista. Zemlja još uvijek ima regrutaciju, što bi moglo dovesti do ratne snage trupa od oko 280.000 ljudi, što daleko premašuje njenu mirnodopsku vojnu snagu od nešto više od 19.000 ljudi.
Helsinki je zadržao jake izdatke za odbranu čak i dok su ih drugi smanjivali nakon Hladnog rata, s ovogodišnjim budžetom za odbranu od 1,9 posto BDP-a. Vojska će do sljedeće godine dobiti dodatno finansiranje, porast na 2,2 posto BDP-a - iznad NATO cilja od 2 posto. Za razliku od odbrambenog budžeta Ujedinjenog Kraljevstva, ovo ne uključuje vojne penzije.
Švedska, koja bi također trebala podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, ima vojni budžet od oko 7,18 milijardi dolara, ili oko 1,3 posto BDP-a zemlje. Njen premijer rekao je da se njena vojna potrošnja mora značajno povećati i nastoji je povećati na 2 posto što je prije moguće. Ima 14.600 aktivnih vojnika plus 10.000 rezervista. Švedska ima nešto više tenkova od Finske - sa 120 glavnih borbenih tenkova Leopard naspram finskih 100, prema posljednjim podacima Military Balancea.
Eyal je rekao da i Finska i Švedska imaju "dobro opremljene vojske s visokim stepenom obuke". Smatra se da su obje na višem vojnom standardu od onih zemalja koje su već u savezu, a iako još nisu dio NATO-a, dijele mnoge iste sisteme oružja i djelovale su zajedno mnogo puta prije.
Britanski vojnici koji su ovog mjeseca trenirali s finskim snagama bili su impresionirani onim što su vidjeli. Bojnik George Trypanis, 36, rekao je da bi finska vojska mogla djelovati na "vrlo učinkovit način". Britanski vojnici primali su savjete kako djelovati u gustoj šumi - terenu na koji su finske trupe dobro naviknute. Ben Wallace, ministar odbrane, rekao je na istom putovanju da obje nordijske zemlje imaju "neke od najprofesionalnijih vojski", ulažući u svoje kopnene snage na način na koji Velika Britanija nije računala.
Ono što je najvažnije, Finska također ima "nevjerovatnu" sposobnost mobiliziranja vojnika, rekao je Eyal. “Mobilizacija u Finskoj se stalno uvježbava, a planiranje hitnih situacija za rat stalno se ažurira u svim vladinim odjelima. Ima jedinstven sistem mobilizacije.”
U februaru je Finska dovršila kupnju 64 aviona F-35 vrijednu 9,4 milijarde dolara, što će njezinim zračnim snagama omogućiti nesmetanu saradnju s Britancima i Amerikancima koji upravljaju istim mlaznjacima, iako u različitim varijantama.
Eyal je rekao da Finska ima "sjajnu" sposobnost prikupljanja vojnih obavještajnih podataka koja je bila usmjerena prema Rusiji najmanje posljednjih osam godina. “Oni su legendarni u smislu svoje sposobnosti da dešifriraju ruske vojne pokrete”, rekao je. Finska vojska također ima puno govornika ruskog jezika, za razliku od drugih evropskih nacija koje zaostaju na tom polju.
Sukob u Ukrajini pokazao je kako su se odlučne i dobro organizirane odbrambene snage Kijeva suprotstavile navodno nadmoćnijim oružanim snagama predsjednika Putina.
Alexander Lanoszka, saradnik u Vijeću za geostrategiju, rekao je da će iz perspektive modernizacije finske snage "moći voditi daleko bolju borbu" protiv Rusa nego Ukrajinci.
Rekao je kako će njihovo članstvo pomoći NATO-u da lakše djeluje u Baltičkom moru i omogućiti savezu da ojača baltičke zemlje na način koji prije nije bio moguć.
General Lord Richard Dannatt, bivši načelnik Glavnog štaba, dodao je: “Raspon opreme koju imaju je impresivan. Oni će dati veliki doprinos cjelokupnoj oružarnici NATO-a.”
