Američki i ruski posrednici u tajnosti su sastavili nacrt novog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, koji bi, prema objavljenim informacijama, od Kijeva zahtijevao drastične ustupke – uključujući predaju dijela teritorije i ozbiljno smanjenje oružanih snaga.
Informacije o dokumentu pojavile su se u srijedu, u danu kada je Rusija izvela jedan od najkrvavijih napada na zapad Ukrajine ove godine, usmrtivši najmanje 25 civila u Ternopilju.
Prema pisanju uglednih medija, plan su u neformalnoj komunikaciji između Washingtona i Moskve razvili specijalni izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff i savjetnik ruskog predsjednika Kirill Dmitriev.
"Nezapamćen pritisak" na Ukrajinu
Prema preliminarnim informacijama, dokument predviđa duboka bezbjednosna i politička ograničenja za Ukrajinu, dajući Rusiji — kako se opisuje — do sada neviđen nivo utjecaja nad ukrajinskom vojnom i političkom suverenošću.
U Kijevu su ove prijedloge odmah nazvali de facto kapitulacijom.
Još nije jasno da li je administracija Donalda Trumpa zvanično uključena u proces. Ipak, Witkoff i Dmitriev opisuju se kao „tihi kanal“ za razmjenu poruka između dvije supersile.
Američki portal Axios prvi je otkrio postojanje dokumenta sa 28 tačaka, inspirisanog ranijim Trumpovim planom za okončanje rata u Gazi. Bijela kuća nije dala komentar.
Prema navodima, Ukrajina bi bila primorana odreći se dijela istočne teritorije koji trenutno kontroliše, prepoloviti vojsku, te prihvatiti ograničenja američke vojne pomoći i vrste naoružanja koje smije dobiti.
Predsjednik Volodimir Zelenski te zahtjeve je ranije nazvao apsolutno neprihvatljivim.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da „trajni mir zahtijeva bolne, ali neizbježne kompromise“, ne želeći potvrditi postojanje nacrta.
Masakr u Ternopilju dok traju diplomatske špekulacije
Dok se govori o mogućem „novom mirovnom putu“, Rusija je istovremeno izvela masivan napad na zapad Ukrajine. Ternopil, kao i energetski objekti u Ivano-Frankivsku i Lavovu, našli su se pod udarom desetina raketa i dronova kamikaza.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je u napadu na stambene zgrade u Ternopilju ubijeno 25 ljudi, među njima troje djece, dok je 73 povrijeđeno.
„Čuo sam snažan tutanj, pa zvuk dronova i udare raketa. Zgrade su odmah planule. Rekli su mi da je nekoliko komšija izgorjelo u svojim stanovima jer su spavali“, ispričao je lokalni stanovnik Jaroslav Tesljuk.
Predsjednik Zelenski, koji se u Ankari sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, poručio je da ruski napadi jasno pokazuju da je „pritisak na Rusiju i dalje nedovoljan“, pozivajući Zapad na ubrzane isporuke protivzračne odbrane.
Mirovni proces blokiran, front gori
Moskva ostaje pri maksimalističkim zahtjevima, pa su posljednji pokušaji pregovora uglavnom zamrznuti. Ukrajina se u međuvremenu suočava s pojačanim pritiskom na više dijelova fronta, naročito nakon ruskog napredovanja u strateški važnom Pokrovsku.
Situaciju dodatno potresa novi korupcijski skandal u energetskom sektoru, koji je prerastao u jednu od najvećih političkih kriza od početka invazije.
Američki sekretar za vojsku Daniel Driscoll u srijedu je doputovao u Kijev na razgovore o potencijalnim novim inicijativama za zaustavljanje rata.
Iz Moskve, međutim, poručuju da o bilo kakvom američkom prijedlogu nemaju nikakvih saznanja.
Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da „Kremlj nije primio nikakav dokument tog nivoa“, dok portparol Dmitrij Peskov naglašava da „u mirovnom procesu nema nikakvog novog pomaka“.