Ruski predsjednik Vladimir Putin ovog mjeseca je jednom uredbom praktično legalizovao oduzimanje imovine na okupiranim ukrajinskim teritorijama.
Naime, novi zakon omogućava okupacionim vlastima da zaplijene stambene objekte koji "pokazuju znake da su bez vlasnika", iako su u stvarnosti njihovi vlasnici najčešće pobjegli ili su ubijeni tokom ruske invazije na Ukrajinu.
Moskva želi učvrstiti kontrolu
Ovim potezom je osmišljeno da učvrsti kontrolu Moskve nad ilegalno anektiranim teritorijama i da "rusifikuje" preostalo stanovništvo, nalaže se i konfiskacija imovine Ukrajinaca bez "važeće" dokumentacije. Problem je u tome što se vlasništvo mora dokazivati lično, a dokumenta se priznaju isključivo uz ruski pasoš, piše Kyiv Independent.
"U potpunom sam očaju jer mi Rusi oduzimaju stan, a ja sam nemoćna da to zaustavim. Ta kuća čuva sve moje uspomene iz djetinjstva. Veoma je volim", rekla je za Kyiv Independent Ana Ševčenko (30), koja je živjela u Marijupolju kada je Rusija započela invaziju u februaru 2022. godine.
Nova uredba samo je posljednji korak u sistematskoj pljački ukrajinske imovine, koja započinje čim ruske trupe okupiraju neko područje. Petro Andriuščenko, direktor Centra za proučavanje okupacije, rekao je da novi zakon "zvanično legalizuje proces" i daje okupacionim vlastima mogućnost da "zaplijene bilo čiju imovinu po sopstvenom nahođenju, jednostavnim odbijanjem da priznaju vlasničku dokumentaciju".
Prema njegovim riječima, u Marijupolju su Rusi već zauzeli oko 5.000 stanova, a taj broj se uvećava za 100 do 200 sedmično. Anina priča samo je jedna u nizu od hiljada sličnih slučajeva.
Putinova uredba odnosi se na okupirane dijelove Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, gdje je, prema izvještaju francuskog lista "Le Figaro" iz oktobra, gotovo 25.000 nekretnina proglašeno "bez vlasnika".
Za Anu povratak nije opcija.
Ko dobija imovinu?
"Ne mogu da se vratim jer bih morala da dobijem ruski pasoš, a zbog svojih proukrajinskih stavova me vjerovatno ne bi pustili. A i da me puste, plašim se da bih mogla biti silovana ili ubijena", rekla je Ana.
Prema zakonu, zaplijenjeni stanovi mogu biti dodijeljeni lokalnom stanovništvu koje je ostalo bez doma, podstanarima, ali i za smještaj ruskih zvaničnika i osoblja okupacione administracije. Andriuščenko je rekao da "nekretnine proglašene bez vlasnika prvo dobijaju pripadnici sigurnosnih snaga, zatim zaposleni u javnom sektoru", kao i doseljenici iz Rusije.
Izvještaji ukrajinskog pokreta otpora "Žuta traka“ potvrđuju da se zaplenjena imovina dodjeljuje i ruskoj vojsci. Julija Boklah, kopredsjednica organizacije "Helping to Leave", ističe da postoje 'ozloglašeni slučajevi iz Marijupolja u kojima su ruski agenti za nekretnine prodavali stanove lokalnih stanovnika ruskim kupcima po ‘povoljnim cijenama'".
"Ovo je nastavak ruske zločinačke politike zamjene Ukrajinaca Rusima na okupiranim teritorijama, koju Moskva sprovodi decenijama", dodala je ona.
Janina Andrijeva (28) evakuisala je svog oca sa invaliditetom iz Marijupolja nakon okupacije grada, ali je on preminuo godinu dana kasnije. Za nju nova uredba samo produbljuje bol.
"Odvratan je i prljav osjećaj pomisao da će neko hodati po podu gdje je moja baka umrla tokom opsade Marijupolja, u domu u koji sam donesena iz porodilišta. Nije bila moja odluka da se oprostim od tog doma. Oduzeli su mi ga i time su mi oduzeli svaki izbor", ispričala je ona.
Iako neki Ukrajinci i dalje uspijevaju da pobjegnu sa okupiranih teritorija, Boklah upozorava da će nova uredba taj izbor učiniti još težim, piše Kyiv Independent.