Ruski lider Vladimir Putin je ušao u svoju finalnu i najopasniju fazu, piše u svom članku objavljenom u The Sunday Timesu, ugledni politički analitičar Mark Galeotti.
Poznati kremljolog citira američkog obavještajca koji mu je rekao kako se Putin jako promijenio, što realno predstavlja velik problem za Zapad. "U februaru kad je rat krenuo još je bilo moguće s Putinom razgovarati o potencijalnim rezolucijama, ali sada ne vidim kako bi mogao prihvati bilo šta od onoga što bismo mi mogli politički ili moralno ponuditi", citira u članku Galeotti svog sagovornika iz američkih obavještajnih redova.
Kada je 1999. izabran za predsjednika, Putin je bio prilično otvoren u tome šta želi: ostati na poziciji moći sve dok želi i Rusiju ponovo učiniti priznatom silom.
Preobrazba u tiranina
Međutim, njegove ideje o tome što je sve voljan napraviti da postigne taj cilj s vremenom su se mijenjale i sad gledamo, piše Galeotti, finalnu, najopasniju fazu njegove preobrazbe u tiranina.
Na Putinov način mišljenja snažno utječu ljudi iz njegova neposrednog okruženja, među kojima kao najvažnijeg ovaj kremljolog izdvaja bivšeg KGB-ova oficira, Nikolaja Patruševa, sadašnjeg sekretara Ruskog Vijeća Nacionalne sigurnosti, ujedno i Putinova glavnog savjetnika za pitanja nacionalne sigurnosti.
I kao što je nekoć u praksi Sovjetskog saveza na snazi bila doktrina i ideologija marksizma - lenjinizma koju je uveo revolucionarni lider Vladimir Iljič Lenjin, tako je današnja Rusija, tvrdi Galeotti, u zagrljaju putinizma - patruševizma. Putinovo viđenje današnjeg svijeta kao vječitog natjecanja u kojem jedan pas kolje drugoga, odražava ratobornu paranoju njegovog savjetnika za nacionalna pitanja.
Petrušev je prvak agresivnog napada na Ukrajinu koji rado citira ruskog carskog generala Mihaila Skobeleva koji je, komentirajući masakr nad neprijateljem 1881., rekao da je "trajanje mira u direktnoj proporciji s pokoljem koji si počinio nad neprijateljem: što ih jače udariš, duže će ostati tihi". Patrušev govori da Rusija u Ukrajini mora voditi rat bez milosti jer je to rat sa Zapadom te kako SAD uopšte ne želi opstojnost Rusije, da postoji kao država.
Putinizam-patruševizam Galeotti vidi kao zadnji stadij putinizma u kojem je teško predvidjeti Putinove buduće poteze. On je u posljednjih mjesec dana Rusiju pretvorio u ratni stroj i sve u njoj podredio ratu.
Referirajući se na Putinovu izjavu od 7. jula ove godine, kad je ustvrdio da "sve što trebate znati jest da Rusija još nije ni počela ozbiljno", Galeotti ističe kako se ta izjava ne odnosi samo na bojno polje, već da ruski predsjednik najavljuje da namjerava postupati manje obzirno i na ostalim poljima.
Najnovije redukcije u opskrbi Njemačke plinom znak su da Putin pokreće ofanzivu i u političkom, i ekonomskom ratu protiv Zapada. Do tada je Rusija vodila reaktivnu politiku prema Zapadu, ali preuzimajući Patruševljevo čvrsto uvjerenje da je ukrajinski sukob tek jedan od frontova u širem ratu sa zapadom, možemo očekivati daljnju eskalaciju i na tome polju, piše Galeotti.
Panteon ‘ruskih heroja‘
Putin je, tvrdi, u najopasnijoj fazi. U najlošijem scenariju suočen je s rizikom da ga zbace s vlasti i da ga snađe sudbina žrtvenoga jarca. U najoptimističnijem scenariju, morat će precrtati prvobitni san da uđe u panteon ruskih nacionalnih heroja.
Kako god bilo, ta situacija će imati izrazite posljedice na zemlje Zapada. Ako prihvatimo činjenicu da ‘Putin u završnoj fazi‘ vjeruje da se nalazi u egzistencijalnoj bitci sa Zapadom, tada ćemo lakše shvatiti da će ovaj rat potrajati - čak i neoružanim sredstvima - čak i onda kad na ukrajinskim poljima suncokreta zavlada mir.
Zapad se ne treba zavaravati, ističe Galeotti, da će Putina tako lako i brzo svrgnuti s vlasti. Bilo bi bolje da Zapad takav scenarij izbjegne jer iskustvo govori da i nije tako uspješan u tome. Fidel Castro je preživio navodnih 600 pokušaja napada i na kraju umro prirodnom smrću u dobi od 90, a još je gore prisjetimo li se Afganistana i Iraka.
Ako se krene s Putinovim rušenjem, sasvim je sigurno da će on odgovoriti, a uz to bi se riskiralo opravdavanje najgore paranoje putinizma - petruševizma, i omogućilo da Putin bude zamijenjen nekim mlađim, zdravijim i još bjesnijim. Ni sankcije koje su zapadne zemlje uvele ruskim oligarsima, podsjeća Galeotti, nisu dale očekivane rezultate. Rusija nije u ekonomskom kolapsu niti je njena ekonomija implodirala.
Zapad se mora pomiriti s time da će ostati zarobljen u indirektnom sukobu s Rusijom barem toliko dugo dok je Putin u Kremlju, a možda i duže. Zapad će trpjeti posljedice rata u Ukrajini i one će značiti puno više od toga da će plin morati kupovati negdje drugdje. Moramo se naviknuti na činjenicu da svijet prolazi neku vrstu novog hladnog rata u kojem se Kina i Rusija spremaju za utrku i moramo se suočiti s njegovim posljedicama kao što su povećani troškovi odbrane.
To također znači da političari na Zapadu koji se natječu za glasove birača moraju svojim građanima priznati da će morati plaćati taj hladni rat - ne samo nekoliko mjeseci ili čak godina - nego i u doglednoj budućnosti. Što prije se počnemo pripremati za Putinovu završnu fazu, to bolje - zaključuje kremljolog Mark Galeotti u svom članku u The Sunday Timesu.
