Evropska unija obećala je na historijskom samitu u Kijevu da će Ukrajina dobiti još veću podršku. Ipak, nisu ispunjeni ključni zahtjevi Ukrajinaca u borbi sa ruskom agresijom.
Poziv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na brzi put do članstva u EU čuo se s razumijevanjem. Međutim, kao što se očekivalo, nije odobren.
S druge strane, EU je obećala desetu rundu sankcija protiv Moskve. Nova runda će se poklopiti s prvom godišnjicom od invazije Rusije na Ukrajinu, prenosi Euronews.
Ovo je pet ključnih stvari sa samita EU - Ukrajina:
Historijski događaj pokazuje podršku EU Ukrajini
U posjeti visokog nivoa Kijevu 15 evropskih predstavnika susrelo se sa svojim ukrajinskim kolegama u historijskom znaku podrške. Bilo je to prvi put da se takav događaj održao u ratnoj zoni.
Uslijedio je uoči prve godišnjice ruske invazije na Ukrajinu (24. februar), uoči kojeg Kijev nastoji povećati političku i vojnu podršku iz Evrope.
"Ovo je prvi put da EU održava samit u zemlji u ratu. A činjenica da je veći dio Evropske komisije otputovao u Kijev na ovaj događaj je samo po sebi svjedočanstvo predanosti Evropske unije Ukrajini “, rekla je za Camille Grand.
Riječ je o bivši visokoj zvaničnici NATO-a, a sada saradnici za politiku Evropskog vijeća za vanjske odnose.
"Dakle, to je nešto što je vrijedno i mislim da to Ukrajinci cijene. Dakle, ovo je nešto što je samo po sebi vrlo pozitivan signal", kaže Grand.
Nema ubrzanog puta do članstva u EU
Kao što se očekivalo, ishod samita nije ispunio zahtjeve Kijeva za ubrzanim procesom ulaska u EU. Međutim, čelnici EU pohvalili su predanost Ukrajine i dosadašnji napredak.
To nije spriječilo ukrajinskog predsjednika Zelenskog da baci rukavicu EU. Rekao je da bi formalni pristupni pregovori o priključivanju bloku trebali početi "ove godine".
Ranije je u svom obraćanju u četvrtak rekao da Ukrajina "zaslužuje" doći do takve faze.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel tvitao je po dolasku u Kijev da će čelnici EU "podržati Ukrajinu na svakom koraku na putu ka EU".
Ukrajina je prošle godine dobila status punopravnog kandidata. Kijev je nedavno objavio da se nada da će postati punopravna članica EU do 2026. godine.
EU se, međutim, nije obavezao ni na kakve datume. Umjesto toga, naglašena je potrebu da Ukrajina pojača borbu protiv korupcije, reformira pravosuđe kako bi ga oslobodila političkog uplitanja i ojača ekonomiju.
Zemlje članice EU nisu se složile oko poruke koju treba poslati Kijevu. Poljska i baltičke zemlje žele ubrzanje procesa pristupanja.
Ali, francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da proces pristupanja može trajati "desetljećima". Visoki zvaničnik EU upozorio je da blok neće odstupiti od svoje metodologije.
U zajedničkom saopćenju na kraju samita navodi se da je EU priznala "značajne napore" Ukrajine u ispunjavanju ciljeva. Pozdravila je njene reformske napore u "teškim vremenima".
Ponudila je ohrabrenje zbog prijave za članstvo.
EU obećala više sankcija Rusiji
Ursula von der Leyen obećala je desetu rundu sankcija, obilježavajući godišnjicu ruskog rata.
Predsjednica Evropske komisije rekla je da EU i G7 (grupa ekonomski vodećih država svijeta) pregovaraju o posljednjim detaljima plana za nametanje ograničenja cijena u pomorskoj trgovini rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije.
Slična inicijativa ograničila je cijenu ruske pomorske nafte.
EU također ispituje načine zapljene imovine u ruskom vlasništvu zamrznute kroz devet paketa sankcija. To uključuje milijarde deviznih rezervi koje drži ruska centralna banka.
“Tjeramo ruskog predsjednika Vladimira Putina da plati za svoj okrutni rat”, rekla je von der Leyen.
Dodatna sredstva prikupljena konfiskacijom namijenjena su za plaćanje obnove Ukrajine. Evropska komisija procjenjuje da je u pitanju najmanje 600 milijardi eura.
Najavljena dodatna pomoć Ukrajini
EU je najavila udvostručenje broja ukrajinskih vojnika koje će obučavati u EU na 30.000 ove godine. Obećala je 25 miliona eura za razminiranje područja koja je Ukrajina ponovo oslobodila.
Unija je već namijenila gotovo 60 milijardi eura pomoći Ukrajini. To uključuje gotovo 12 milijardi eura vojne podrške. Tu je i 18 milijardi eura za pomoć u vođenju zemlje ove godine.
Fokus je bio i na vojnoj podršci. Evropsko vijeće odobrilo je dodatnih 500 miliona eura u sklopu sedmog paketa.
"Zajedno s vojnom podrškom koju pružaju države članice EU, ukupna vojna podrška EU Ukrajini procjenjuje se na blizu 12 milijardi eura", stoji u zajedničkoj izjavi na kraju samita.
"Mislim da je svim stranama prilično jasno da Evropa čini mnogo. Evropska vojna pomoć u određenom smislu zaista je izvanredna", rekao je ekspert Ian Lesser iz njemačkog Marshallovog fonda.
"Sada postoji vrlo značajna misija obuke. I to postaje izuzetno važno. Evropa Ukrajini daje sve više i teže opreme, uključujući borbene tenkove. Ljudi moraju biti obučeni za te sisteme. Dakle, ovo je izuzetno važno", dodao je on.
Vojni doprinos država EU sveukupno daleko zaostaje za onim Sjedinjenih Američkih Država. No, slika je drugačija kada se u obzir uzme druga finansijska i humanitarna pomoć iz Europe.
Evropa mora biti spremna na duge staze
Evropa se ne može trkati sa SAD u vojnoj pomoći. Međutim, ima veći utjecaj na ekonomskom i humanitarnom nivou u pomoći državi pogođenom ruskom invazijom. Čini se da će tako biti još godinama.
Lesser kaže da počinje važan razgovor o budućoj obnovi Ukrajine. U tome će Evropa igrati veliku ulogu.
"Neki to zovu Marshallov plan za Ukrajinu. No, koje god riječi htjeli upotrijebiti, to će zahtijevati mnogo novca. Bit će to novac koji će Evropa teško pronaći", rekao je Lesser.
"Mnogo je razaranja. Mnogo je ljudskih gubitaka. Neizvjesnosti, nesigurnosti koji će vjerovatno utjecati na karakterizaciju geopolitičkog okruženja Ukrajine u godinama koje dolaze.
Ne mislim da Evropa, u određenom smislu, ima alternativu. Onoliko koliko je ovo bitka za Ukrajinu, na neki način je i bitka za sigurnost Evrope. Troškovi napuštanja Ukrajine u nekom trenutku u budućnosti bili bi ogromni", rekao je Lesser.
