Naročito u pozadini napada na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin trenutno tjera ljude da sjednu i obrate pažnju uz izuzetno prijeteće izjave.
Njegovo odredište ovoga puta: Letonija. Prema riječima šefa Kremlja, baltička država se prema svojoj ruskoj manjini odnosi loše i istovremeno prijeti.
„Ne mislim da sreća dolazi onima koji vode takvu politiku“, rekao je Putin u ponedjeljak u Moskvi na sastanku ruskog Saveta za ljudska prava te dodao:
"Svako ko se na ovaj način ponaša prema dijelovima svoje populacije ne treba se čuditi ako se okrene protiv njih".
Izjave svakako djeluju preteće, posebno u pozadini rata u Ukrajini. I u Ukrajini se Putin predstavljao kao naizgled brižan zagovornik ljudi koji govore ruski. Potom je uslijedila aneksija Krima, okupacija područja na istoku Ukrajine i konačno napad na cijelu Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Vijeće pod kontrolom Kremlja raspravljalo je o promjenama zakona o imigraciji u Latviji. Od otprilike 1,8 miliona ljudi u maloj zemlji EU i NATO-a, otprilike svaki četvrti je ruskog porijekla. Međutim, mnogi Rusi nisu državljani Letonije, ali imaju status nedržavljana.
Pod utiskom ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, Letonija je za ove nedržavljane uvela jezičke testove za svakodnevno poznavanje letonskog jezika. Postoji prijetnja da će vam boravišna dozvola biti povučena.
Putin je izrazio razumijevanje da svaka zemlja zahtijeva da njeni stanovnici posjeduju osnovna znanja o kulturi i jeziku. Moskva će u skladu sa tim oblikovati svoj odnos sa državama koje diskriminišu Ruse. To bi takođe moglo pomoći Rusima u inostranstvu da se vrate u svoju historijsku domovinu. „Ako oni ne žele da odu, ali budu protjerani, onda to ne možemo da promijenimo, ali moramo da stvorimo odgovarajuće uslove za te ljude“, rekao je Putin, a prenosi agencija TASS.
Kremlj je također pravdao rat protiv Ukrajine, između ostalog, navodnim ugnjetavanjem stanovništva koje govori ruski u susjednoj zemlji.