Internetske stranice finske vlade hakirane su u isto vrijeme kada je Volodimir Zelenskij danas održao govor u njihovom parlamentu, samo nekoliko sati nakon što je otkrivena potencijalna kandidatura Helsinkija za članstvo u NATO-u.
Glavna vladina web stranica te ministarstva odbrane i vanjskih poslova pogođeni su napadima uskraćivanja usluge s ciljem da stranice postanu nedostupne redovitim korisnicima. Ranije je finsko ministarstvo odbrane izvijestilo o kršenju finskog zračnog prostora od strane ruskog aviona, IL-96-300, koji je tri minute proveo u finskom zračnom prostoru u blizini južne obale zemlje, piše Daily Mail.
Finska je danas protjerala dvojicu ruskih diplomata i ukinula vizu trećem u znak protesta protiv brutalne invazije na Ukrajinu.
Sigurnosne povrede uslijedile su kada je Zelenskij rekao finskim zastupnicima da uvedu sankcije poput 'Molotovljevog koktela' Rusiji, pozivajući se na zapaljive naprave koje su popularizirali Finci u svom ratu protiv Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.
U videolinku je dodao: 'Rat Rusije protiv Ukrajine je odlučujući ne samo za budućnost naše zemlje i našeg naroda, već svih onih koji imaju zajedničku granicu s Rusijom. Baš kao i vi prije 83 godine, Ukrajina ima hrabrosti da se brani.'
Nekoliko sati ranije, bivši premijer Alexander Stubb rekao je da je Finska samo nekoliko sedmica udaljena od podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u unatoč ruskim upozorenjima da će to uzrokovati 'uništenje njihove zemlje', o čemu više možete pročitati OVDJE.
Nordijska zemlja, koja ima dugu granicu s Rusijom i koju je u Zimskom ratu 1939. napala Crvena armija, nikada nije bila članica hladnoratovskog odbrambenog saveza, radije organizirajući vlastitu zaštitu.
No, od ruske invazije na Ukrajinu u februaru, istraživanja javnog mnijenja koje su naručili finski mediji pokazala su brzi zaokret u javnom mnijenju, a većina sada podržava pridruživanje.
Finska je odlučila ostati neutralna od Drugoga svjetskog rata, odlučivši djelovati kao tampon između Istoka i Zapada kada je Evropa bila rascjepkana tokom Hladnog rata, dajući joj veću fleksibilnost u vanjskoj politici dok je otklanjala ruski strah od zapadne ekspanzije.
Alexander Stubb, koji je bio na čelu finske vlade 2014. i 2015., rekao je da bi zemlja mogla odlučiti pridružiti se vojnom savezu već u maju.
Rekao je: 'Na početku rata rekao sam da će Putinova agresija natjerati Finsku i Švedsku da se prijave za članstvo u NATO-u.
'Rekao sam da nije pitanje dana ili sedmica, već mjeseci. Vrijeme za reviziju: Finska će se prijaviti u roku od nekoliko sedmica, najkasnije u maju. Švedska će slijediti taj korak, ili će se prijaviti u isto vrijeme.'
Ruski zastupnik Vladimir Dzhabarov rekao je ove sedmice da nije vjerovatno da će 'Finci sami potpisati kartu za uništenje svoje zemlje', prijeteći ponavljanjem invazije na Ukrajinu koja je dijelom potaknuta njenom željom da se pridruži NATO-u.
Nordijski vojni stručnjak Carl Bergqvist rekao je: 'Finska je iz Drugog svjetskog rata izašla s dva iskustva. Prvo, da je zemlja bila u lošem položaju da dobije bilo kakvu vanjsku pomoć u slučaju rata, te da će stoga uvijek ovisiti o vlastitim sposobnostima da brani svoje interese i nezavisnost.
'Drugo, da bi morala pažljivo uskladiti svoje interese s interesima Sovjetskog Saveza/Rusije zbog njihove duge kopnene granice.'
Mogućnost pridruživanja Finske i Švedske NATO-u bila je dio rasprave između ministara vanjskih poslova vojnog saveza u Bruxellesu ove sedmice.
'Očito će to biti izbor tih zemalja', rekao je dužnosnik, izvještavajući novinare pod uvjetom anonimnosti.
'Otvorena vrata saveza ostaju otvorena i raspravljalo se o toj potencijalnoj kandidaturi', rekao je dužnosnik.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je ranije novinarima da će Finska u narednim sedmicama razjasniti sljedeće korake u vezi s mogućom odlukom o traženju članstva u NATO-u.
Senator Džabarov iz ruskog gornjeg doma rekao je da bi pridruživanje Finske paktu bila 'strašna tragedija'.
Rekao je: 'Ako vodstvo Finske pristane na to, bit će to strateška pogreška.
'Meta bi postala Finska, koja se svih ovih godina uspješno razvijala zahvaljujući bliskim trgovinskim i ekonomskim vezama s Rusijom. Mislim da bi to bila užasna tragedija za cijeli finski narod.'
Senator je dodao da nije vjerovatno da će 'Finci sami potpisati kartu za uništenje svoje zemlje'.
Zemlje članice procjenjuju da će za odobrenje zahtjeva biti potrebno od četiri mjeseca do jedne godine.
Premijerka Sanna Marin rekla je ranije ove sedmice: 'I pridruživanje (NATO-u) i nepridruživanje su izbori koji imaju posljedice.
'Moramo procijeniti i kratkoročne i dugoročne učinke. Istodobno, moramo imati na umu naš cilj: osigurati sigurnost Finske i Finaca u svim situacijama.'
Marin je dodao da su se odnosi Finske sa susjednom Rusijom nepovratno promijenili nakon napada na Ukrajinu i 'potrebno je puno vremena i rada da se povjerenje vrati'.
Finska dijeli granicu s Rusijom od 830 milja, što je najduža granica od svih članica Evropske unije.
Ostala je vojno nesvrstana, dakle ne sudjeluje u ratu ili sukobu, od kraja Hladnog rata iz straha od provociranja Moskve.
Haavisto je ranije rekao da su ruske akcije u Ukrajini 'potpuno promijenile sigurnosni krajolik u Finskoj'.
Za Kyodo News rekao je da Finska mora biti spremna na 'negativnije vojne scenarije'.
Prošlog mjeseca jedan ruski političar upozorio je na 'ozbiljne vojne i političke posljedice' ako se Finska i Švedska pridruže savezu.
Direktor drugog evropskog odjela ruskog ministarstva vanjskih poslova Sergej Belyayev izjavio je za Interfax: 'Očito je da bi ulazak Finske i Švedske u NATO, koji je prije svega vojna organizacija, imalo ozbiljne vojne i političke posljedice koje bi zahtijevale reviziju cjelokupnog spektra odnosa s ove dvije zemlje i poduzimanje uzvratnih mjera.'
