Ruski predsjednik Vladimir Putin saopćio je u ponedjeljak da će referendum širom zemlje o ustavnim amandmanima koji mu omogućuju produženje vladavine biti održan 1. jula.
Govoreći tokom današnjeg sastanka s državnim zvaničnicima koji je prenosila televizija, Putin je izjavio da se tempo ruske epidemije koronavirusa usporio, dopuštajući izbornim zvaničnicima da se glasanje sigurno održi. Ukoliko budu usvojeni, ustavni amandmani omogućit će Putinu da ostane na vlasti do 2036. godine, ukoliko to izabere, do njegove 83. godine.
Najdugovječniji vladar Rusije od Staljina
Referendum koji je bio prvobitno zakazan za april odgođen je zbog pandemije koronavirusa.
Zvaničnici su izvjestili Putina da će glasači također imati priliku da glasaju tokom šest dana prije 1. jula kako bi se smanjile gužve i povećala bi se sigurnost ljudi u jeku pandemije, prenosi Associated Press.
Putin (67), koji dominira ruskom političkom scenom dvije decenije, bilo kao predsjednik ili kao premijer, po ustavu bi morao odstupiti s dužnosti 2024. kada završava njegov drugi uzastopni, ukupno četvrti predsjednički mandat.
Međutim, amandman koji je i sam podržao formalno bi “resetirao” broj njegovih predsjedničkih mandata na nulu.
Putin je najdugovječniji vladar Rusije od Staljina.
Vladimiru Putinu se žuri da sredi svoj status i osigura nove mandate prije nego što dođe drugi (očekivani na jesen) val pandemije, a pogotovo ako, kako predviđaju njegovi eksperti, do kraja 2020. godine ne dosegnu željenih 60 dolara po barelu (trenutno je barel oko 38 dolara, a s padom oboljelih od koronavirusa i otvaranjem mnogih zemalja i tržišta potreba za naftom je porasla 20 posto, nakon martovskih naftnih katastrofa za zemlje proizvođače).
Kako piše moskovska Novaja Gazeta, Putin ne želi čekati jesen da bi tada išao na referendum jer želi tu najvažniju odluku svog režima imati u rukama za mirno ljeto, u očekivanju neizvjesne jeseni. Osim toga, ankete koje su se radile zadnjih mjeseci nisu mu išle u prilog. Trend pada njegove popularnosti se nastavio (najniži je u zadnjih 10 godina), a i dobrom dijelu Rusa nije baš dobro sjela ideja o Putinu kao vječnom predsjedniku. Naime, njih 48 posto bi da on ima još dva mandata, ali njih 47 posto je protiv toga, pokazuju istraživanja vodećeg ruskog sociološkog instituta Levada centar.
Želi čistu situaciju puno prije isteka mandata
Zanimljivo je da su u Levadi ispitivali emocionalni odnos Rusa prema prijedlogu o "brisanju mandata", pa je njih 31 to vezalo uz lični osjećaj "zadovoljstva i nade", ali je kod 36 posto Rusa to izazvalo osjećaj - "nedoumice i negodovanja". U javnosti su se pojavili i uputstva da se u medijima ne objavljuju anketni rezultati o ustavnim promjenama koji ne idu u prilog Putinu, a kad su u martu izašli nepovoljni rezultati Levade, glasnogovornik Putina Dmitrij Peskov je kazao, prema agenciji Interfax, da se rezultati koje objavljuje Levada razlikuju od onih kojima raspolaže Kremlj.
Putin svakako želi, puno prije isteka sadašnjeg mandata, imati čistu situaciju, pogotovo jer mnoge analize pokazuju da će se posljedice pandemije na ekonomiju (na samo rusku, nego i svjetsku) osjećati možda sve do 2024. godine, pogotovo zbog tog drugog vala koji već izaziva nelagodu.
Kako pišu moskovske Izvestije, već je 10 posto ljudi izgubilo posao, a čak 40 posto izgubilo je na plaći te se očekuje pad potrošnje za gotovo 2 do 4 posto, kao i propast mnogih kompanija.
Udarac na većinsku srednju "klasu"
Poseban udarac podnijet će većinska srednja "klasa", kojoj se čak predviđa drastično osiromašenje, kako kaže Jaroslav Kuzminkin iz prestižne moskovske Više ekonomske škole. Upravo zbog tog drugog vala grupa poznatih ruskih liječnika i epidemiologa obratila se pismom potpredsjednici Vlade Tatjani Golikovoj i ministru zdravstva Mihailu Mišustinu, u kojem piše, kako piše moskovski RBK - da treba riješiti problem stalnog nedostatka zaštitne opreme za ljekare, traže ozbiljniju pripremu za drugi val, napominju da je došlo do paralize zdravstvenog sistema zbog pandemije i traže rješenja. Pismo je potpisalo 28 vodećih ruskih ljekara i epidemiologa.
