Moldavija je država koju more mnogi problemi. Jedna su od najsiromašnijih zemalja Evrope (nominalni BDP per capita je ispod 5000 dolara po stanovniku), usred su ozbiljne zdravstvene krize (uzrok je, kao i širom kontinenta, covid), a dio zemlje, Pridnjestrovlje, već se 30 godina ne doživljava dijelom Republike Moldove, već su proglasili vlastitu, međunarodno nepriznatu, državu.
Povrh svega, sad je iskrsnula i energetska kriza. Naime, ruska državna kompanija Gazprom zaprijetila je Moldaviji obustavom plina o kojem ta zemlja ovisi, piše u kraćoj reportaži novinar BBC-a Steve Rosenberg, prenosi Jutarnji.
Naime, dosad je Moldavija plin isključivo nabavljala od Rusije, dok je početkom ove sedmice, nakon prijetnje iz Moskve, prvi put manju količinu kupila od Poljske.
Novi ugovor, viša cijena
Naime, prijašnji ugovor o nabavi plina istekao je krajem septembra, nakon čega je Gazprom u pregovorima za novi ugovor podigao cijenu koju ova siromašna zemlja ne želi platiti. Kako novi ugovor do danas nije sklopljen, Gazprom je srezao isporuke plina zbog čega je Moldavija proglasila izvanredno stanje. Ruski energetski div odmah je reagirao, optužio Kišinjev za "izazivanje krize" te zatražio plaćanje duga za već isporučeni plin, a čiji je iznos premašio 700 miliona dolara.
Ipak, pregovori dvije strane i dalje traju, ali Moldavija ističe da novi ugovor misle sklopiti samo ako uvjeti budu povoljniji od onih koje je Gazprom inicijalno predložio.
Moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu priznao je da je njegova zemlja u nezavidnoj situaciji:
"Ovo je najgore vrijeme za krizu s plinom. Cijene su više nego ikad, a vidimo da je riječ o problemima na globalnoj razini. No, nismo bez podrške. Rumunija je nedavno izgradila plinovod prema Moldaviji koji nam daje neku sigurnost da nećemo ostati bez plina. I EU nam je dala nekoliko savjeta o tome kako da diverzificiramo nabavu u samo nekoliko dana".
Koliko je plin važan za Moldaviju pokazuje i primjer šećerane iz grada Drochije:
"Dobivamo samo četvrtinu količine plina koja nam je potrebna. To pokušavamo nadoknaditi alternativnim izvorima energije, a nadamo se da će nam vlada kompenzirati gubitke koji nastaju zbog viših troškova goriva", rekao je direktor fabrike Rostislav Magde.
Političke igre
Plinski spor istaknuo je i promjenu političke klime u zemlji koja je godinama naginjala Rusiji. Aktualna vlast je proevropski orijentirana i nastoji ojačati veze s EU. Mnogi smatraju da je Moskva "zatvorila pipu" upravo kako bi pokazala svoje nezadovoljstvo takvim smjerom.
"Ove godine na parlamentarnim izborima proruska stranka je izgubila, a vlast je sada prozapadna. Stoga je Rusija promijenila pristup kada je u pitanju isporuka plina. Kremlj sada želi kazniti narod u Moldaviji jer nije glasao za prorusku stranku. Sve je ovo čista politika", rekao je Sergiu Tofilat, bivši savjetnik predsjednika Moldavije za energetska pitanja.
"Vladimir Putin nastoji bivše sovjetske republike zadržati pod sferom utjecaja Moskve. No, mi pred Kremljom ne želimo klečati. Ne smijemo pristati na ucjenu Rusije, već moramo iskoristi priliku da se riješimo njihovog utjecaja u Moldaviji", smatra Tofilat.
Iz Kremlja, naravno, negiraju da plin koriste kao oružje protiv Moldavije.
"To je potpuna besmislica i politički motivirano tračanje", rekao je nedavno ruski predsjednik Putin.
Kojoj se god strani priklonili, ostaje činjenica da će se Moldavija teško riješiti ruskog utjecaja, kao i ovisnosti o njihovom plinu. Osim što su do sada plin isključivo nabavljali iz te zemlje, i većinski vlasnik moldavske naftne kompanije Moldovagaz je - Gazprom. Da stvar bude kompliciranija, 80 posto električne energije dolazi iz ruske elektrane u ranije spomenutoj separatističkoj regiji Pridnjestrovlju (koja se gotovo isključivo oslanja na podršku Moskve).
Taksisti za Moskvu
No, upravo Pridnjestrovlje predstavlja potencijalnu zamku za Moskvu u plinskom sporu s Moldavijom.
"Gazprom treba ugovor s Moldavijom kako bi plinom snabdijevao i Pridnjestrovlje. A nemojte zaboraviti da je Gazprom državna tvrtka, čije su dionice izlistane na burzi. Oni se ne mogu dozvoliti da potpišu ugovor s regijom koja nije službeno priznata".
Običnim ljudima političke igre pak samo zagorčavaju život, što se vidi i u dugim redovima na benzinskim crpkama.
"U ovoj smo situaciji jer se okrećemo Evropi. Da smo s Rusima, sve bi bilo drugačije", rekao je reporteru BBC-a jedan od taksista u gradu Balti.
"Problem je da naši lider sada žele "biti dobri" s Evropom i SAD. Ako želite jeftini plin, to neće ići. Moramo popustiti Rusiji, smatra drugi vozač.
