Evropa, decenijama simbol poslijeratnog mira, danas se suočava s dugotrajnim i sve žešćim oblikom hibridnog rata koji vodi Rusija, a kojem se, prema procjenama analitičara, sve otvorenije priključuje i Kina. Kako piše Bloomberg, profesor međunarodnih odnosa sa Univerziteta Johns Hopkins Hal Brands upozorava da je završetak mirovnih razgovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina u avgustu označio novu fazu ruskog rata – ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijele Evrope.
Hibridni napadi širom kontinenta
Prema izvještaju, Rusija vodi “rat u sjeni” protiv gotovo čitavog evropskog kontinenta. Zabilježeni su preleti dronova koji su poremetili zračni promet, povrede vazdušnog prostora Estonije, pokušaji ruskih agenata da utiču na izbore u Moldaviji, kao i sabotaže podmorskih kablova u Baltičkom moru.
Istovremeno, raste broj pokušaja destabilizacije Balkana i drugih područja jugoistočne Evrope. U izvještaju se navodi i da ruske operacije obuhvataju “nadzor optičkih kablova u Atlantiku, politička uplitanja i atentate”, s ciljem zastrašivanja i razjedinjavanja evropskih zemalja.
Cilj: podijeliti Evropu i oslabiti savez sa SAD-om
Profesor Brands podsjeća da su ruski geopolitički interesi decenijama isti – oslabiti transatlantsko jedinstvo. “Najdraži san Sovjetskog Saveza bio je da podijeli Sjedinjene Države i Evropu”, citira on Nikitu Hruščova, dodajući da današnja Moskva taj san pokušava oživjeti.
S ambivalentnim odnosom Washingtona prema kontinentu, Moskva, smatra autor, testira koliko daleko može ići bez ozbiljnog odgovora iz Bijele kuće. “Ako se američka pažnja preusmjeri drugdje, Evropa bi se mogla naći sama pred prijetnjom”, upozorava Bloomberg.
“Najopasnija situacija od Drugog svjetskog rata”
Evropski lideri sve glasnije izražavaju zabrinutost. Danska premijerka Mette Frederiksen ocijenila je da se Evropa nalazi “u najopasnijoj situaciji od Drugog svjetskog rata”. Francuske specijalne jedinice nedavno su zaustavile ruski brod osumnjičen za lansiranje dronova iznad Danske i Norveške.
Neke zemlje sada razmatraju stvaranje “zida dronova” koji bi branio evropski zračni prostor, dok druge upozoravaju da bi svaki incident – poput rušenja ruskog aviona – mogao izazvati spiralu odmazde i opasan sukob.
Kina ulazi u igru
Bloombergov analitičar ističe da se Rusiji u hibridnim aktivnostima pridružuje i Kina. Iako Peking ne djeluje otvoreno agresivno, kineski brodovi su, prema zapadnim izvorima, učestvovali u incidentima presijecanja kablova u Baltičkom moru, dok su kibernetički napadi iz Kine postali češći i sofisticiraniji.
Zapadne obavještajne službe upozoravaju da se kampanje dezinformacija iz Moskve i Pekinga sve više usklađuju. Kineska strategija, za razliku od ruske vojne sile, uključuje ekonomska ulaganja i politički utjecaj, naročito u jugoistočnoj Evropi – od Grčke do Mađarske – u nastojanju da stvori ono što analitičari nazivaju “svilenom zavjesom” koja bi podijelila kontinent.
“Evropa mora preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost”
Hal Brands zaključuje da i Rusija i Kina imaju isti cilj – slabiju, podložniju Evropu. Ključno pitanje sada je hoće li SAD pomoći kontinentu da očuva jedinstvo i snagu.
“Evropa ulazi u dugu i opasnu borbu s osvetoljubivom Rusijom, borbu koja će biti još teža ako je bude morala voditi sama”, upozorava Bloomberg.
Putinov režim, dodaje autor, sve više poprima fašističke elemente: ekonomija je militarizovana, opozicija ušutkana, a rat je postao glavni alat spoljne politike. U isto vrijeme, kinesko uplitanje dodatno produbljuje krizu povjerenja na kontinentu.
Evropa, koja je decenijama gradila mir i stabilnost, sada se ponovo suočava s erom straha, sabotaža i prijetnji – erom u kojoj se, kako piše Bloomberg, “rat više ne vodi oružjem, nego kablovima, dronovima i lažima”.