Ako je suditi prema događajima na ukrajinskom frontu, odnosno žestini ruskog napada u nedjelju na Zaporožje, rusko vodstvo odlučilo je pokazati koliko je njihovo nezadovoljstvo recentnim događajima, konkretno uništavanjem za Ruse, iznimno važnog Krimskog mosta koji su ukrajinske službe u subotu, prema ukrajinskom priznanju, zapalile diverzantskim napadom.
Epilog napada na Zaporožje tako je najmanje 13 mrtvih, a ranjeno je i desetero djece. Ruski raketni napad pogodio je stambeni blok i druge stambene zgrade u jugoistočnom gradu.
Ukrajinski dužnosnici potvrdili su da je u noćašnjem ruskom napadu na Zaporožju ubijeno 13 ljudi, oko 87 osoba je ozlijeđeno, uključujući desetero djece, a Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, pozvao je zapadne zemlje da osiguraju sisteme zračne i raketne odbrane nakon ovog granatiranja.
‘FSB je identificirao osumnjičene za napad na Krimski most’
Vezano za ukrajinsku diverziju na Krimskom mostu, konačno se oglasio i Vladimir Putin.
“Ukrajinska obavještajna služba stoji iza smrtonosnog napada na Krimski most”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon izvješća čelnika nacionalnog Istražnog odbora Aleksandra Bastrikina, javlja Russia Today.
Prema Bastrikinu, napad su organizirale ukrajinske sigurnosne službe, kojima su “pomogli” neki ruski i strani državljani, a šef Istražnog odbora također je rekao da je Federalna služba sigurnosti (FSB) identificirala osumnjičene koji su bili umiješani u napad. Zaključio je kako je “napad na most imao za cilj pogoditi rusku “kritičnu infrastrukturu” te je dodao kako je to “teroristički čin”.
‘Obavještajni rat’ i nagovaranje Lukašenka
Osim toga, FSB je upozorila i da je broj ukrajinskih napada na ruskom teritoriju znatno porastao. Tvrde da ima mrtvih, među kojima je i dijete.
S druge strane, ukrajinski obavještajci tvrde kako Putin ponovno pokušava uvući Bjelorusiju u otvoreni rat protiv Ukrajine. Tvrde kako se ruski predsjednik često sastaje s bjeloruskim Aleksandrom Lukašenkom i “pokušava ga uvjeriti da se u potpunosti pridruži Rusiji u ratu protiv Ukrajine”, rekao je Vadim Skibitski, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe.
Prema ukrajinskom ministarstvu odbrane, šest bjeloruskih bataljona (oko 6000 ljudi) stacionirano je blizu granice s Ukrajinom.
‘Daljnja eskalacija’
Njemački kancelar Olaf Scholz i američki predsjednik Joe Biden telefonski su razgovarali u nedjelju i složili se da su najnovije nuklearne prijetnje Kremlja “neodgovorne”, a njegova djelomična mobilizacija “ozbiljna pogreška”, navodi se u saopštenju njemačke vlade, prenosi Reuters.
Gotovo jednosatni telefonski razgovor bio je usmjeren na pripreme za nadolazeće sastanke G7 i G20 koji će se baviti ruskom invazijom na Ukrajinu i posljedicama, navodi se u saopštenju.
Dvojica čelnika složila su se da nikada neće prihvatiti rusko pripajanje ukrajinskog teritorija, nazvavši to daljnjom eskalacijom, stoji u saopštenju.
‘Više puta se pokazalo da su Rusi ranjivi’
Da se još čeka Putinova reakcija na Krimski most, smatra i vojni analitičar i sigurnosni stručnjak Gordan Akrap koji je u Dnevniku N1 televizije komentirajući trenutačnu situaciju u Ukrajini rekao kako će Rusija vrlo vjerovatno reagirati na način na koji mi to trenutno ne znamo.
“Pokazalo se da su Rusi i to više puta izuzetno ranjiivi u dubini prostora koji kontroliraju, osjetljivi su na brojne izazove i nisu u stanju odgovoriti”, smatra Akrap, koji je pojasnio i što smatra da se događalo na mostu, s obzirom na to da Ukrajina nije preuzela odgovornost za eksploziju.
“Ukrajinci za puno toga nisu preuzeli odgovornost, što je vrlo inteligentno. Međutim, mislim da su Rusi svjesni toga šta se dogodilo. Teško mi je povjerovati da je ovakva šteta nastala upotrebom kamiona, jer bi takav kamion morao nositi toliko eksploziva na sebi da bi se bilo teško kretati. Način kako je došlo do eksplozija, vrsta djelovanja upućuju na to da da se ipak radi o vrlo inteligentnom, pametno i promišljenom djelovanju kako bi se taj most onesposobio na način da se smanji mogućnost dopliva ruskim oružanim snagama koji se nalaze na kremu. To pokazuje da će ukrajinske snage, ukoliko situacija to zatraži krenuti na oslobađanje Krima. Cijela ta eskalacija sukoba i prijetnji upotrebom oružja za masovno uništenje po mom dubokom mišljenju vodi brzom početku pregovora za završetak rata i za povratak ruskih oružanih snaga u one pozicije u kojima su bili prije”, rekao je.
‘NATO savez ima mogućnosti da uzvrati i to Rusija zna’
Akrap kaže da se nada da će do pregovora Rusije i Ukrajine i prije kraja godine.
“Nadam se da će to biti i prije kraja godine. Postoje brojni signali koji se kreću javnim prostorom. Rusija znamo da očajnički želi pregovore. Neosporno je da će Ukrajina nastaviti oslobađanje teritorija. Status quo neće se dogoditi, niti će se dogoditi Kipar. Ukrajinci će vrlo vjerovatno nastaviti sa svojim vojnim oslobađanjima, ali i oni su svjesni da će u jednom trenutku morati sjesti na pregovore. Nitko racionalan ne želi koristiti svoje ljudstvo na način na koji to koriste Rusi”, kazao je.
‘Srpska politika više nema argumenata, kojima je dosad navlačila svoju politiku’
Akrap ističe da je činjenica da Rusi često spominju upotrebu nuklearnog oružja i da se to može povezati sa stanjem na ratištu.
“Treba nešto jasno reći – NATO savez u svakom trenutku može znati bilo kakav potez koji Rusi izvode u svom nuklearnom potencijalu. Niti jedan potez koji se može protumnačiti kao agresivan, neće proći bez odgovora. NATO savez ima mogućnosti da uzvrati i to Rusija zna. Pretpostavljam da su sve ove prijetnje koje dolaze iz Rusije o korištenju oružja za masovno uništenje, da je to jedan od onih utega na vagu koje Rusija stavlja kako bi pojačala svoju pregovaračku poziciju”, objasnio je te pojasnio trenutnu poziciju Vladimira Putina.
“Mi imamo problem sada, mi imamo ozbiljne sigurnosne izazove zbog raspada ruskog svijeta. Mi već vidimo zadnja tri mjeseca, sukobi između Armenije i Azerbajdžana, vidimo situaciju u Gruziji, Kirgistan, Tadžikistan i Kazahstan. To su sve države koje spadaju u ruski svijet. Ima jedna dobra posljedica raspada ruskog svijeta, a to je raspad koncepta srpskog svijeta. Srpska politika više nema argumenata, kojima je dosad navlačila svoju politiku – sad smo mi dominantni, o nama će sve ovisti i mi ćemo mijenjati sve ono što predsjednik Vučić radi”, ističe.
‘Rusija će imati ozbiljnih problema i izazova’
Pojasnio je i s kakvim se problemima susreće Rusija posljednjih dvadesetak dana.
“Postoji veliko nezadovoljstvo brojnim smjenama unutar vojnog vrha, koje pokazuju otprilike slične one tragove i informacije koje smo imali kad je Milošević gubio ratove u bivšoj Jugoslaviji koje je počinjao. Vrlo vjerovatno bi predsjednik Putin mogao doživjeti sudbinu da ne doživi određene posljedice ne zato što je vodio ratove nego zato što je vodio rat koji su svi očekivali da će dobiti, a praktički je doveo do unazađivanja Rusije ne za pet i deset, nego vjerovatno za sljedećih 50 godina – tehnološki, organizacijski, vojno, sigurnosno su jednostavno blokirali na svim poljima.
O energetskoj politici da ne govorimo. Rusija će imati ozbiljnih problema i izazova kome prodati sve te energente koje posjeduje i po kojim cijenama”, rekao je vojni analitičar.
