Vladimir Putin se nadao da će invazija na Ukrajinu dovesti do rascjepa NATO-a, ali savez je pojačan i sada je spreman za proširenje. Ovo je podsjetnik da je rast bloka odgovor na – a ne uzrok – agresije Rusije.
Finska premijerka Sanna Marin rekla je prošle sedmice da će Helsinki odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u u narednim sedmicama. Parlament ove zemlje trebao bi raspravljati već ove sedmice. Čini se da će se prijaviti i susjedna Švedska, a lokalni mediji sugeriraju da bi Stockholm mogao tražiti članstvo u roku od nekoliko mjeseci.
Rusija to ne podnosi dobro. "Ako Švedska i Finska uđu u NATO, dužina kopnenih granica saveza s Rusijom će se više nego udvostručiti", rekao je prošle sedmice bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Upozorio je da će Rusija uzvratiti raspoređivanjem "Iskandera, hipersoničnog oružja i nuklearnih brodova doslovno na udaljenosti od njihovih domova". Takve prijetnje naglašavaju opravdanost pridruživanja, piše Wall Street Journal.
Švedska i Finska su članice Evropske unije, ali su se kao historijski neutralne nacije radije držale podalje od NATO-a. Godinama se tek oko trećine Šveđana željelo pridružiti Savezu, a Finci su bili još skeptičniji. No podrška pristupanju je porasla od invazije. Više od dvije trećine Finaca pokazalo je podršku pridruženju u nedavnom istraživanju.
Neke švedske i finske elite su neodlučnije. Prošlog mjeseca švedska premijerka Magdalena Andersson sugerirala je da bi pridruživanje NATO-u “dodatno destabiliziralo ovo područje Evrope i povećalo napetosti”. Mnogi finski političari također su bili ambivalentni. Ali javnost vidi razaranja u Ukrajini i shvata da bi im se to moglo dogoditi. Kao demokratije, vlade će na kraju odražavati volju naroda.
Finci i Šveđani idu prema savezu jer vjeruju da je to najbolji put do mira na duge staze. Baltičke države znaju da bi bile pod još većom prijetnjom da nisu ušle u NATO. Isto tako i Poljaci.
Američki Senat morat će odobriti pristupanje, a zahtjevi za odobrenjem su neodoljivi. Rasprava bi trebala biti poučna i očekivati protivljenje malog, ali ustrajnog izolacionističkog krila Republikanske stranke. 2019. senatori Rand Paul i Mike Lee bili su jedini glasovi protiv prihvatanja Sjeverne Makedonije u savez, a ovaj put bi im se mogli pridružiti i drugi senatori s Trumpom.
Ipak, Finska i Švedska bi bile ogromno pojačanje za Savez. Njihov strateški položaj u Baltičkom moru mogao bi biti kritičan u širem sukobu s Rusijom. Finska već napreduje u vojnom smislu, a bogata Švedska može si priuštiti najavljeno povećanje izdataka za odbranu. Sigurna Evropa sposobnija za odbranu služi američkim interesima.
Neki konzervativci tvrde da bi se Washington trebao usredotočiti na Kinu i Pacifik, a ne preuzimati nove sigurnosne obaveze u Europi. Svi smo za to da učinimo više da odvratimo Kinu. Ali vladari u Pekingu i Moskvi rade zajedno, a SAD će trebati saveznike u oba teatra da ih odvrate. Uspješna agresija jedne revanšističke države potiče i drugu na isto.
SAD će morati trošiti više na odbranu bez obzira šta NATO učini. Dodavanje Švedske i Finske širi teret odvraćanja Rusije i smanjuje rizik od rata.
