Ove sedmice ruski predsjednik Vladimir Putin imao je jasnu poruku za Ukrajinu i njene evropske saveznike: Moskva može nastaviti, jer ima moćne prijatelje.
Ruski lider stajao je rame uz rame na raznim događajima u Kini sa ljudima koji su mu omogućili da vodi rat protiv Ukrajine onoliko dugo i žestoko koliko ga vodi: kineskim liderom Xi Jinpingom, indijskim premijerom Narendrom Modijem, iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom i sjevernokorejskim Kim Jong Unom, piše CNN u svojoj analizi.
Poruka daleko izvan rata u Ukrajini
Više od tri godine nakon onoga što je Putin mislio da će biti brza okupacija manjeg i slabijeg susjeda, Rusija ne bi mogla održati rat bez kineskog i indijskog novca, iranskog oružja i, u manjoj mjeri, ljudstva iz Sjeverne Koreje.
Ali poruka sa samita i vojne parade koju je ove sedmice ugostila Kina išla je daleko izvan rata u Ukrajini.
Lideri okupljeni u Kini možda se ne slažu u svemu. Neki se možda i ne vole posebno. Ali vide priliku stoljeća da okončaju zapadnu dominaciju na svjetskoj sceni. A Evropa strahuje da bi se mogla naći na udaru.
Događaji su pružili jasnu vizuelnu poruku zašto Evropa mora preispitati svoju sigurnost. Godinama je pokušavala izolovati ruskog lidera i iscrpiti njegovu ekonomiju, dok se istovremeno suočava s činjenicom da SAD možda više nisu saveznik na kojeg se uvijek može osloniti. Ipak, tu je bio Putin, stojeći zajedno s nekim od najmoćnijih ljudi svijeta, potvrđujući prijateljstva.
"Rusija pokušava pokazati da, iako je izolovana od zapadnog svijeta, i dalje ima partnere i saveznike koji su ekonomski snažne zemlje… I ta izolacija ne znači da će ruska ekonomija propasti ili da Rusija neće moći održati ratne napore,“ rekla je Natia Seskuria, saradnica Kraljevskog instituta za odbrambene studije (RUSI), za CNN.
Međunarodni poredak uspostavljen nakon Hladnog rata očigledno je u riziku od raspada. SAD se povlače sa svjetske scene pod predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu“. U međuvremenu, Evropa se bori sa sopstvenim problemima, uključujući rast krajnje desničarskog nacionalizma i ekonomske pritiske.
Dominaciji SAD (ni)je došao kraj
Rusija, Kina, Indija i druge zemlje kojima se nije dopadala ideja svijeta kojim dominiraju SAD odjednom su vidjele priliku.
"Ustaljena dominacija zapadne alijanse u međunarodnim poslovima slabi, i oni vide priliku da počnu ozbiljno preoblikovati međunarodni sistem,“ rekao je John Lough, šef vanjske politike u think-tanku New Eurasian Strategies Centre, za CNN.
Ova sedmica ogolila je te ambicije svima, uključujući i Trumpa. Trump je poruku shvatio.
"Molim vas prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong Unu, dok kovate zavjere protiv Sjedinjenih Američkih Država,“ napisao je u poruci Xiju.
Skriveni interesi
Uprkos nedavnim osmijesima i rukovanjima, pristup Kine i Indije ruskom ratu u Ukrajini vođen je pragmatizmom, kažu analitičari.
Obje zemlje stalno naglašavaju svoju neutralnost – dok istovremeno hrane rat pružajući Rusiji finansijske lifeline. Kina i Indija rado su uskočile kada su zapadni saveznici Ukrajine uveli sankcije na rusku naftu, ključni izvor prihoda Moskve.
Dobijaju jeftiniju energiju, ali stručnjaci kažu da odnos nije samo ekonomski. Dok ni Kina ni Indija ne žele direktan sukob sa Zapadom, obje s zadovoljstvom gledaju Rusiju kako gura anti-zapadnu agendu.
"Kina je mnogo bliža Rusiji kada je riječ o multipolarnosti i smanjenju zapadnog uticaja općenito. Postoji ideološka bliskost, ali i čisti ekonomski interes", rekla je Seskuria.
Lough je dodao da ruski pritisak protiv poretka kojim dominiraju SAD odgovara i indijskoj priči. „Mislim da Indijci nisu nezadovoljni što Rusija gura ovu agendu zastupanja Globalnog juga i osigurava da se sistem globalnog upravljanja prilagodi rastućim ekonomijama sa velikim populacijama,“ rekao je on.
Peking i Delhi sada su najveći kupci ruske nafte i uglja, dok je Kina i drugi najveći kupac ruskog gasa i naftnih derivata.
Podrška prelazi i granice energije. Prema američkom Ministarstvu finansija, kineske i indijske kompanije isporučuju Rusiji tzv. dvonamjenske tehnologije – komponente koje se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe, poput čipova ili telekom opreme koje Rusija ne može nabaviti zbog sankcija.
"Dovoljno je pogledati broj kineskih komponenti u ruskim dronovima koji padaju u Ukrajini da se vidi koliko je Kina zapravo važan dobavljač,“ dodao je Lough.
U međuvremenu, Ukrajina i njeni evropski saveznici ne žele potpuno odbaciti Kinu i Indiju, jer su svjesni da, ako iko može izvršiti stvarni pritisak na Putina da okonča rat – u odsustvu Trumpovih oštrijih poteza – to su vjerovatno Peking i, u manjoj mjeri, New Delhi.
Ključna oprema iz Irana
Sjeverna Koreja i Iran, međutim, čvrsto stoje uz Rusiju. Već sankcionisani i izolovani zbog svojih nuklearnih programa i drugih aktivnosti, nemaju mnogo za izgubiti.
Iran je bio posebno koristan Moskvi u ranim mjesecima rata, dijeleći iskustva u ublažavanju sankcija, rekao je Lough. Ključno, Iran je isporučio i prijeko potrebnu vojnu opremu, uključujući oružje koje je značajno promijenilo način na koji Moskva vodi rat – dron Shahed.
Dvije zemlje potpisale su novi sporazum o partnerstvu i pokrenule zajedničke vojne vježbe. Ipak, Teheran je naučio na težak način da svaka alijansa s Rusijom ima jasne granice.
Putin nije pomogao Iranu kada je bio napadnut od strane Izraela, a potom i SAD ovog ljeta. I osim što je omogućio sigurno povlačenje bivšem sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu, Putin nije intervenisao kada je Assadov režim zbačen u decembru.
Za Sjevernu Koreju, izolovanu i osiromašenu, odnos s Rusijom je isključivo transakcijski, kaže Seskuria. Rusiji trebaju ljudi, a Sjeverna Koreja je vjerovatno jedina zemlja koja si politički može priuštiti da šalje svoje ljude u rat obilježen ogromnim ruskim gubicima.
"Nemaju mnogo za izgubiti, jer nema javnog mnijenja niti otpora koji bi se mogao suprotstaviti Kimovoj odluci da pošalje trupe u Ukrajinu,“ rekla je Seskuria.
Pragmatizam iznad svega?
Topla dobrodošlica Putinu u Kini, zajedno s vojnom i diplomatskom snagom prikazanom tokom samita i parade, trebala je poslati poruku.
"Ovdje imamo simbol grupe zemalja koje nisu najbolji prijatelji, ali imaju zajedničke strateške interese, uspijevaju se uskladiti i pokazati SAD i saveznicima da su sila s kojom se mora računati. To je uznemirujuće, blago rečeno, a neki bi rekli i zabrinjavajuće, ali tada se postavlja pitanje koliko je to održivo", rekao je Lough.
Pomaci koje su događaji u Kini pokazali nisu se desili preko noći. Evropa je možda bila zatečena kada je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, ali se od tada promijenila.
"Sada počinjemo vidjeti od čega su Evropljani napravljeni, i u pogledu odbrambenih promjena u Evropi, možemo vidjeti neke izvanredne pomake", rekao je Lough.
Stvari koje su prije bile nezamislive – poput Njemačke koja mijenja ustav da poveća vojnu potrošnju ili neutralne Švedske i Finske koje se pridružuju NATO-u – sada se dešavaju zbog geopolitičkih promjena koje su bile vidljive ove sedmice.
Koliko god Putinovo zbližavanje sa Xijem i Modijem izazivalo nelagodu u evropskim prijestolnicama, grupu su okupili potreba, ekonomski pragmatizam i prilika, kažu analitičari.
"To je vrlo funkcionalan odnos, koji nije zasnovan na snažnoj međusobnoj naklonosti. To je savez interesa, a ne savez država,“ rekao je Lough, dodajući da se interesi mogu promijeniti, i da se mnogo toga može desiti u naredne tri i po godine Trumpovog predsjedništva.
"Nismo u fazi gdje je sve gotovo samo zato što se grupa lidera koji nam se ne sviđaju okupila u Kini na velikoj proslavi,“ zaključio je on, piše CNN.