Svijet

Putinov razlaz sa realnošću: Vraća li Rusiju kolaps u devedesete?

Kontrast između planova ruskog predsjednika Vladimira Putina i realne situacije u ratu u Ukrajini postao je očigledan.

Naime, ukrajinske snage i dalje nezaustavljivo napreduju u barem dvije od četiri "akentirane" oblasti, uz Harkovsku oblast od čije je aneksije Rusija morala odustati jer je gotovo potpuno oslobođena, do pada strateški bitnog grada Limana.

Iako je Putin pokušao da preokrene tok rata izdavanjem naredbe o djelimičnoj mobilizaciji, sve su glasnije spekulacije da bi ovo mogla biti samo uvertira u potpuni raspad ruskih snaga u Ukrajini s obzirom na to da su već desetkovane, demoralisane i sve slabije opremljene jer se ruski arsenali prazne, a logistički pravci nestaju jedan za drugim.

Više od desetak ruskih naučnika ima različite procjene trenutnog stanja stvari, ali uglavnom umanjuju rizik za Rusiju i izražavaju optimizam oko buduće strateške situacije njihove zemlje, prenosi B92.

Tako su izdvojena tri glavna mita koja ruski naučnici iznose, a koji su indikativni za način na koji ruska elita trenutno razmišlja.

Zapad je slab i bezvrijedan

Najčešća priča ruskih akademika je ona da zapadne demokratije nemaju hrabrosti za dugotrajnu podršku Ukrajini i da će se umoriti od rata, čime očekuju da se okrene i zapadno javno mnijenje.

Istini za volju, mnogi na Zapadu također misle tako, bilo da upozoravaju na neslogu među zapadnim zemljama ili je sami podržavaju.

Produbi li se ekonomska kriza, nezadovoljstvo će se zasigurno preliti na birališta i u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su poslale Ukrajini više vojne pomoći nego iko drugi.

Također, jedan od vodećih saveznika Kijeva na Zapadu, britanski premijer Boris Johnson, bio je prisiljen da dâ ostavku prošlog meseca, a njegova nasljednica Liz Truss već se muči s ozbiljnim ekonomskim problemima.

I italijanski premijer Mario Draghi podneo je ostavku, a nova desničarska vlada mogla bi biti manje sklona podršci Ukrajini.

Njemačka vladajuća koalicija i dalje je razjedinjena u pogledu nivoa te podrške, a u posljednje vrijeme u evropskim gradovima je sve više otvorenih protesta protiv sankcija Rusiji i za vojnu neutralnost.

Paradoksalno, nastavak zapadne podrške Ukrajini osigurala je sama Rusija. Navodni ratni zločini, aneksija koja je učinila mirovni dogovor o završetku rata nemogućim, raketiranje elektrana i brana do prijetnji nuklearnim oružjem, napadom na članice Sjevernoatlantskog saveza (NATO) i "nestankom (Ukrajine) s karte svijeta", kako je rekao bivši ruski premijer i predsednik Dmitrij Medvedev.

Kina će biti slamka spasa za Rusiju

U Rusiji su uvjereni da će Kina biti ruski "crni vitez". Drugim riječima, uvjereni su da će Kina kompenzovati sve posljedice sankcija uspješnom trgovinom tehnologijom i prirodnim resursima.

Iako je Peking stalno izjavljivao da "prijateljstvo između dvije države nema granica", ipak je rat otkrio da postoje granice tog prijateljstva. Kina rado kupuje rusku naftu uz veliki popust, ali je odbila da šalje Rusiji oružje, municiju i drugu vojnu opremu, u strahu od američkih sankcija.

Putin je i sam na nedavnom samitu u Uzbekistanu javno priznao da mu je Kina izrazila zabrinutost zbog rata. A iz perspektive Pekinga ruska invazija izazvala je neželjenu pažnju zbog kineskih planova za Tajvan.

Tehnološke sankcije neće biti

Jedna od rijetkih posledica sankcija koju je priznao čak i Putin jeste nestašica visoke tehnologije. Nekoliko ruskih stručnjaka priznalo je da će se ruska roba široke potrošnje vratiti na tehnološki nivo iz devedesetih. Na primjer, novi model ruskog automobila lada, "otporan na sankcije", nema vazdušne jastuke i ABS.

Ruski stručnjaci misle da bi takva tehnologija bila "dovoljno dobra" za obične građane, ali vjeruju i da zemlja može da razvije moderne unutrašnje kapacitete za strateške sektore poput vojne opreme i saobraćajne infrastrukture.

To će, međutim, biti mnogo teže uz egzodus desetina hiljada ruskih informatičara, inženjera i drugih visokokvalifikovanih radnika od početka rata.

Kako američki i ukrajinski obavještajci tvrde, ruske snage improvizuju već sada čipovima koje vade iz zamrzivača i veš-mašina, ali to nije dugoročno rješenje za nestašicu čipova, transformatora, konektora i drugih komponenti koje zbog sankcija više ne mogu uvoziti sa Zapada.