Prema analizi britanskog lista The Telegraph, ambicije ruskog predsjednika Vladimira Putina da u Ukrajini ostvari brzu i historijsku pobjedu doživjele su potpuni slom. Rat koji je trebao trajati svega nekoliko dana sada ulazi u četvrtu godinu, a njegovo trajanje već je premašilo period u kojem je Sovjetski Savez porazio nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
Kada je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, obećavao je pobjedu koja će se upisati u historiju poput sovjetskog marša na Berlin. Umjesto toga, Rusija je zaglavljena u iscrpljujućem sukobu koji je premašio 1.418 dana, uz ogromne ljudske i materijalne gubitke.
Prema procjenama, Moskva je u ratu zauzela tek dijelove ukrajinske teritorije, dok se broj ruskih žrtava procjenjuje na oko 1,1 milion. Istovremeno, problemi se gomilaju i unutar same Rusije – samo ovog mjeseca oko 600.000 stanovnika pogranične regije Belgorod ostalo je bez električne energije nakon ukrajinskog raketnog napada.
Dok se rat u Ukrajini odugovlači, urušava se i globalna mreža saveznika koju je Putin gradio više od dvije decenije. Prema pisanju Telegrapha, ta mreža sada puca pod pritiskom američkog predsjednika Donald Trumpa, čiji su potezi pokazali znatno odlučniji pristup nego što je Moskva očekivala.
Na Bliskom istoku Rusija je u defanzivi od kraja 2024. godine, kada je pad režima Bashara al-Assada u Siriji Moskvu lišio ključnog saveznika. Paralelno s tim, Kremlj nije uspio zaštititi ni svog najbližeg partnera u Južnoj Americi, venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, kojeg su Sjedinjene Američke Države zarobile ranije ovog mjeseca.
Maduro je prošle godine bio počasni gost na Putinovoj Paradi pobjede u Moskvi, ali to nije spriječilo američke vlasti da djeluju. Uz to, Moskva nije uspjela spriječiti ni zapljenu ruskog tankera s naftom, što dodatno naglašava slabljenje njenog međunarodnog utjecaja.
Posebno složena situacija razvija se u Iranu. Prije samo godinu dana Putin je s Teheranom potpisao 20-godišnji sporazum o strateškom partnerstvu, no danas se iranski režim suočava s masovnim protestima. Iran je Rusiji isporučivao dronove Shahed za rat u Ukrajini, ali se sada i sam nalazi pod prijetnjom moguće američke vojne intervencije.
Prema riječima Nikite Smagina iz Carnegie Endowment for International Peace, Moskva je posljednjih sedmica Iranu slala oklopna vozila i jurišne helikoptere kako bi pomogla režimu u gušenju protesta, ali bez stvarnih garancija dugoročne podrške.
Unutar same Rusije sve su glasnije kritike. Proratni vojni bloger poznat pod pseudonimom Maksim Kalašnjikov poručio je da „cijela jedna era dolazi kraju“, optužujući vlasti da su više ulagale u mit o velikoj sili nego u stvarne kapacitete. „Obećanje da ‘to možemo ponoviti’ nije uspjelo“, naveo je.
Bivši ruski diplomat Boris Bondarev smatra da je savez koji Moskva pokušava predstaviti kao globalni blok oduvijek bio fikcija. Prema njegovim riječima, ni Iran ni Venezuela nikada nisu bili dio stvarnog ruskog carstva, već isključivo politički instrument propagande nakon invazije na Ukrajinu.
Iako Kremlj pokušava situaciju predstaviti u pozitivnom svjetlu, Bondarev upozorava da Moskva sada američke poteze vidi kao pokušaj da je se gurne u kut. Upravo zato, smatra on, Rusija će nastaviti s demonstracijama sile, posebno u Ukrajini, kako bi prikrila slabost.
„Čak i kada je slab, Kremlj će nastojati pokazati da je jak“, zaključuje Bondarev.