Godišnja konferencija za medije ruskog predsjednika Vladimira Putina, uprkos tvrdnjama Kremlja, i ove godine je pokazala da ne služi kao stvarni prostor za glas građana, već kao kontrolisana pozornica s koje se svijetu i domaćoj javnosti šalju ključne političke poruke.
Kontrolisana pozornica umjesto glasa građana
Ovogodišnji događaj trajao je gotovo pet sati i održan je u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija, dok američki predsjednik Donald Trump pokušava do kraja godine izdejstvovati mirovni sporazum za Ukrajinu. Upravo zato, kako piše Politico, cijeli format bio je pažljivo koreografiran, a od gotovo tri miliona pristiglih pitanja odabrana su samo ona koja su se uklapala u željeni narativ.
Rat kao središnja poruka Kremlja
Rat u Ukrajini bio je apsolutno središte Putinovog nastupa. Iako je Kremlj godinama izbjegavao samu riječ „rat“, predsjednik Rusije je bez zadrške govorio o sukobu, poručujući da se sve odvija prema planu i da su eventualni problemi rezultat „pretjerane birokratije“. U trenutku kada dio ruskog društva pokazuje umor i želju za mirom, Putin je insistirao na jedinstvu i uvjerenju da je „pobjeda blizu“.
Mir, ali isključivo pod uslovima Moskve
Iako je u više navrata signalizirao spremnost na pregovore, njegova retorika jasno je pokazala da Moskva ne odustaje od svojih maksimalističkih zahtjeva. Govorio je o „kijevskom režimu“, ponavljao narative o „državnom udaru“ i „neo-nacizmu“, te naglašavao da Ukrajina mora odustati od NATO ambicija i povući se s istoka zemlje. Kao i ranije, širenje NATO-a označio je kao glavni uzrok rata.
Evropa i NATO kao stalne mete
Evropa i NATO bili su česta meta Putinovih kritika. Iako se djelimično ogradio od ranijih uvreda upućenih evropskim liderima, nazvavši ih „razbojnicima“ zbog namjere da koriste zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini, posebno je napao generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea. Na pitanje BBC-ja o mogućoj eskalaciji, Putin je poručio da „neće biti novih vojnih operacija“ ako se Rusija, kako je rekao, bude „tretirala s poštovanjem“.
Poruke Rusima: Ekonomija je stabilna, rat se nastavlja
Osim vanjske politike, Putin je pokušao umiriti građane zbog inflacije i usporavanja ekonomije, tvrdeći da nema razloga za zabrinutost i da se mladi dobrovoljno prijavljuju u vojsku. Analitičari, međutim, upozoravaju da Rusija trpi ogromne ljudske gubitke i da vlasti imaju ozbiljne probleme s popunjavanjem vojnih redova, ali da Kremlj ne pokazuje zabrinutost zbog cijene nastavka rata.
„Tradicionalne vrijednosti“ kao ideološko oružje
U svom nastupu Putin je ponovo snažno insistirao na „tradicionalnim vrijednostima“, kritikujući Zapad i politike vezane za prava LGBTQ+ zajednice, te hvaleći konzervativne modele društva. Ove poruke koristio je kao ideološko vezivo kojim pokušava homogenizirati društvo u vrijeme rata.
Poruke s ekrana: Lojalnost, ironija i kontrolisana spontanost
Posebnu pažnju izazvale su poruke građana koje su se pojavljivale na velikom ekranu. Dok su neke bile otvoreno lojalne, pojedine su bile ironične i kritične, uključujući poruku u kojoj je događaj nazvan „cirkusom“. Ostaje nejasno da li su takve poruke namjerno puštene kako bi se stvorio privid spontanosti ili su jednostavno promakle cenzuri.