Sjedinjene Američke Države spremaju se uvesti nove, najteže sankcije protiv Rusije koje bi mogle ozbiljno ugroziti njenu tajnu mrežu tankera, poznatu kao „sjenovita flota“, kojom Moskva godinama izbjegava zapadne zabrane i prodaje naftu širom svijeta.
Ove sankcije, koje će u potpunosti stupiti na snagu 21. novembra, ciljaju direktno dvije najveće ruske naftne kompanije – Rosneft i Lukoil – te prijete tzv. sekundarnim sankcijama svim finansijskim institucijama koje budu procesuirale njihove transakcije.
Trump „zastrašuje“ ruske saveznike
Prema pisanju The Telegrapha, nova američka strategija ima jasan cilj – „terorisati“ saveznike Kremlja i onemogućiti bilo kakve kanale preko kojih ruska nafta i dalje ulazi na tržište.
„Ova mjera ima za cilj širenje nesigurnosti i straha – da se niko ne usudi dirati rusku imovinu“, rekao je američki analitičar Tom Keatinge, dodajući da se Washington sada odlučio na potpuni pritisak bez kompromisa.
Podaci kompanije Windward AI pokazuju da je broj tankera koji koriste ilegalne taktike poput lažnog označavanja lokacije (GPS spoofing) i promjene zastava porastao za više od 500 posto od početka godine. Više od 11.600 brodova bilo je uključeno u sumnjive aktivnosti između jula i septembra, dok je broj lažno označenih plovila udvostručen na više od 1.000.
Ruska nafta u slobodnom padu
Nakon što je Zapad uveo ograničenja cijene ruske nafte i zabranu osiguranja za brodove koji prevoze naftu iznad te cijene, Kremlj je počeo graditi „sjenovitu flotu“ starih tankera koji posluju izvan zapadnih tržišta.
Međutim, nove američke mjere mogle bi taj sistem potpuno paralizovati.
Američke sankcije, pokazuje analiza Kpler platforme, imaju najveći efekat na globalnom tržištu – dok upotreba broda pogođenog evropskim sankcijama opada za 31 posto, američke sankcije smanjuju njegovu aktivnost za čak 74 posto.
Zbog najave novih mjera, indijske i kineske rafinerije već su obustavile kupovinu ruske nafte, dok su kompanije poput PetroChina i Sinopeca zamrznule ugovore s Moskvom.
Putin pod pritiskom
Ovaj potez mogao bi ozbiljno narušiti novčani tok Kremlja, jer Rosneft i Lukoil zajedno čine gotovo polovinu ruskog izvoza nafte.
Analitičari upozoravaju da bi, ako SAD nastave s oštrim provođenjem sankcija, Rusija mogla biti prisiljena koristiti iranske metode krijumčarenja – brodove bez aktiviranih transpondera, lažne kompanije i složene lance preprodaje.
„Ako Washington dosljedno sprovede prijetnju sekundarnim sankcijama, ruske metode izbjegavanja ograničenja mogle bi doseći razmjere iranskih“, navodi Michelle Bockmann iz kompanije Windward AI.
Trumpova administracija sada računa na obilnu globalnu ponudu nafte i niske cijene koje joj daju prostor da kazni Moskvu bez destabilizacije tržišta.
Američki sekretar za energiju Chris Wright izjavio je da „SAD mogu istisnuti polovinu ruskog izvoza nafte i i dalje zadržati stabilno tržište“.
Kraj „naftnog oklopa“ Kremlja?
Za Moskvu, čiji ratni budžet uveliko zavisi od prihoda od nafte, ovo bi mogla biti najopasnija tačka ekonomske bitke od početka invazije na Ukrajinu.
Ako novi američki pritisak potpuno zaustavi „sjenovitu flotu“, Putin bi se mogao suočiti s najvećim padom prihoda od energenata u posljednjih 20 godina – i time izgubiti ključni izvor finansiranja za rat u Ukrajini.