Ruski operativci povezani s vojskom i obavještajnim službama Moskve provode špijunske aktivnosti u evropskim vodama, skrivajući se iza posada tankera koji prevoze rusku naftu. Riječ je o takozvanoj „floti u sjeni“, mreži brodova koju je Kremlj izgradio nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine kako bi zaobišao zapadne sankcije i osigurao stotine miliona dolara prihoda, otkrivaju zapadni i ukrajinski obavještajni izvori za CNN.
Plaćenici pod krinkom posade
Prema obavještajnim podacima, posljednjih mjeseci neposredno prije isplovljavanja na pojedine tankere ukrcavaju se dodatni članovi posade s ruskim pasošima i sigurnosnim iskustvom. Iako su posade formalno sastavljene uglavnom od neruskih državljana, na dnu popisa pojavljuju se imena ruskih operativaca, što je izazvalo ozbiljnu uzbunu u evropskim prijestolnicama.
CNN je, razgovarajući s više izvora, utvrdio da su neki od tih ljudi povezani s privatnom sigurnosnom kompanijom Moran Security, firmom sa snažnim vezama s ruskom vojskom i obavještajnim strukturama. Prema navodima izvora, dio njih su bivši plaćenici koji su ranije djelovali u okviru zloglasne grupe Wagner.
Moran Security je 2024. godine sankcionirana od strane američkog Ministarstva finansija zbog pružanja „oružanih sigurnosnih usluga“ ruskim državnim kompanijama. Njeno osoblje često je jedino rusko prisustvo na brodovima, a ukrajinska obavještajna služba navodi da je njihovo raspoređivanje primijetila prije oko šest mjeseci.
Špijunaža, nadzor i sabotaže
Osim prikupljanja obavještajnih podataka, ruski operativci imaju zadatak da nadziru kapetane brodova, od kojih većina nisu ruski državljani. Cilj je, prema obavještajnim izvorima, osigurati da se operacije odvijaju isključivo u interesu Kremlja.
Zapadni sigurnosni dužnosnici upozoravaju da se radi o još jednom alatu ruskog hibridnog ratovanja. Izvori tvrde da su pojedini operativci fotografisali evropske vojne instalacije s paluba tankera, a postoje i indicije o sabotažnim aktivnostima, iako detalji nisu javno objavljeni.
Bivši danski obavještajni dužnosnik Jacob Kaarsbo ocijenio je da je prisustvo privatnih naoružanih grupa na brodovima „klasičan primjer vjerodostojnog poricanja“.
„Svi znaju da ti ljudi rade po naređenju ruske države, ali to je izuzetno teško pravno dokazati“, rekao je Kaarsbo.
Baltik pod posebnom lupom
Posebna zabrinutost vlada zbog činjenice da veliki broj tankera „flote u sjeni“ plovi Baltičkim morem, ključnim pomorskim prolazom koji graniči s više članica NATO-a. Danski pomorski piloti svjedoče da su na brodovima često prisutni Rusi koji se ponašaju autoritativno, nose uniforme nalik vojnim i imaju veću moć od samih kapetana.
Danska državna pilotska služba upozorila je vlasti na sve češće slučajeve dodatnih članova posade koji nose vojne uniforme i intenzivno fotografišu okolinu. Slična zapažanja potvrdile su i švedske sigurnosne službe, navodeći da su na pojedinim tankerima uočene antene i oprema neuobičajena za trgovačke brodove.
Slučaj tankera Boracay i misteriozni dronovi
CNN je detaljno rekonstruirao aktivnosti tankera Boracay, plovila pod sankcijama koje je više puta mijenjalo ime i registraciju. Na tom brodu su se u baltičkoj luci Primorsk ukrcala dvojica Rusa, formalno navedena kao tehničari, iako nisu bili pomorci. Jedan od njih je bivši policajac s iskustvom u Wagneru, prema zapadnim obavještajnim izvorima.
Boracay je dospio u fokus javnosti kada se našao uz obalu Danske u vrijeme niza misterioznih incidenata s dronovima koji su poremetili aviosaobraćaj u Kopenhagenu i drugim gradovima. Iako na brodu nisu pronađeni dronovi, zapadni obavještajni izvori navode da se podudarnost vremena i lokacije smatra krajnje sumnjivom.
Nekoliko dana kasnije, francuska vojska se ukrcala na tanker kod obale Bretanje zbog sumnji u porijeklo broda. Tom prilikom su otkrivena dvojica Rusa među posadom, koji su ispitani odvojeno, dok je kineski kapetan uhapšen zbog neposlušnosti.
Duboke veze s Wagnerom i FSB-om
Moran Security Group, osnovana 2009. godine, ima duboke veze s ruskim vojnim i obavještajnim strukturama. Dvojica njenih bivših direktora osnovali su Slavenski korpus, privatnu vojnu kompaniju iz koje je kasnije nastao Wagner. Predsjednik kompanije je penzionisani potpukovnik ruske sigurnosne službe FSB, dok su pojedini menadžeri bivši zapovjednici nuklearnih podmornica.
Kako se ruska „flota u sjeni“ širi, evropske države se suočavaju s osjetljivom dilemom – kako reagirati bez izazivanja direktne eskalacije s Moskvom.
„Usudimo li se presresti takve brodove i kakva bi bila reakcija Rusije?“, pita se danski pomorski pilot Bjarne Caesar Skinnerup, upozoravajući da je riječ o problemu koji zahtijeva zajednički, evropski odgovor.