Rusija je posljednjih sedmica ponovo aktivizirala svoju poziciju, ali i prijetnje u i prema Aziji, ohrabrena prvom upotrebom interkontinentalnog projektila protiv Ukrajine (Orešnik) te u očekivanju skorog (sredinom januara 2025. godine) ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Trenutno glavni Putinov glasnik, bivši ministar odbrane Sergej Šojgu putuje na vrlo delikatna putovanja i najavljuje promjene. Očito je da je Šojgu za Vladimira Putina postao čovjek od najvećeg povjerenja, čak većeg od već ostarjelog šefa diplomacije Sergeja Lavrova, kojeg ipak ne šalje na toliko škakljive misije. Sergej Šojgu tako je bio u Kabulu u posjetu talibanima, da bi uspostavio ekonomske i političke veze s radikalnim islamističkim režimom, koji se nalazi i u međunarodnoj izolaciji.
Šojgu je čovjek upravo za takve zakučaste zadatke od velike važnosti za Putina i ruski režim. Podsjetimo da je nedavno bio u Teheranu te je ondje dogovarao isporuke iranskog oružja, a upravo je on otvorio vrata ulasku sjevernokorejske vojske na ukrajinsko bojište (što ruski prorežimski mediji i dalje ne priznaju, unatoč nedvojbenim dokazima). Sada se Šojgu našao s talibanskim predstavnicima, a najvažniji je dogovor, barem prema onome što javljaju ruski državni i afganistanski mediji, da će Rusija talibane prestati kvalificirati kao terorističku organizaciju i skinuti zabranu rada i djelovanja na teritoriju Rusije, kako je to bilo do sada.
No talibani su od ponovnog dolaska na vlast, nakon povlačenje SAD-a i NATO-a, često dolazili u Moskvu, premda su bili kvalificirani na istovjetan način kao i Islamska država i Al-Kaida, piše Business insider.
Još u maju ove godine Vladimir Putin je najavio mogućnost brisanja talibana s crnog popisa. No čim je ruska režimska agencija TASS prenijela da "rusko ministarstvo vanjskih poslova te FSB i ostale ruske institucije obavljaju posljednje pravne radnje da se talibane više ne naziva teroristima", moskovski RBK je donio vijest da je u parlamentarnu proceduru poslala prijedlog da se "talibani više ne smatraju zabranjenom organizacijom u Rusiji".
Šojguov posjet talibanima nije samo taj znak dobre volje. Rusija želi uspostaviti dobre odnose i postati pokrovitelj zemalja i radikalnih autokratskih režima te ih okupiti u jednu "antizapadnu alijansu".
Naime, sve te zemlje, poput Afganistana, Sjeverne Koreje, Irana, Bjelorusije ili zemalja Srednje Azije, koje Moskve žali grupirati oko sebe, blago rečeno, imaju velike probleme s ljudskim, ženskim i građanskim pravima, na što su na Zapadu osjetljivi, a Rusija im poručuje da oko toga neće zanovijetati i praviti probleme, zato što je i sama takva. Rusija se želi pozicionirati na globalnoj sceni kao alternativa Zapadu, pa stoga nastoji i okupiti sve te antizapadne režime kao neku zajedničku snagu.
Talibani su tu karika koja nedostaje, a osim toga Moskva želi s Kabulom dogovoriti da im se ne miješa u Srednju Aziju, gdje talibani nastoje izvesti svoju revoluciju, a taj im prostor ionako izmiče iz ruku jer su im se Kina i Turska ubacile u taj prostor i dobrim dijelom su ih istisnule.
Stoga je Putin odlučio ponovo pokrenuti ili vratiti ruski utjecaj, kao lider diktatorskih režima i država. No u tome se izravno suprotstavlja Kini, koja također ima namjeru koordinirati i imati pod sobom te antizapadne režime i države. Kina je već dogovorila s talibanima naftovod i neke druge infrastrukturne radove u Afganistanu, kao i u zemljama Srednje Azije. Rusiji to nije milo, ali ne rogobori, mada je Kina otvoreno nezadovoljna time što je Rusija uletjela u njezin prostor - Sjevernu Koreju. Kina je dala do znanja da ona nema veze sa slanjem sjevernokorejskih vojnika u pomoć Rusiji. Putin je, da bi odobrovoljio Kinu, prvo upozorio Južnu Koreju da ne isporučuje oružje Ukrajini jer bi to moglo dovesti do, kako je za TASS rekao pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko, "ozbiljnog narušavanja međudržavnih odnosa".
Seul je, podsjetimo, nakon što je postalo bjelodano da Sjeverna Koreja opskrbljuje Rusiju municijom i balističkim raketama, te da je poslala vojsku, najavio da će pomoći Ukrajini, čak je nudio i svoje vojne savjetnike, a i sjevernokorejske izbjeglice iz Južne Koreje ponudile su svoje usluge Kijevu. I kao drugo, piše Business insider, Rusija je poručila da razmišlja o postavljanju projektila u Aziji "ako SAD nastavi s raspoređivanjem sustava oružja koja ugrožavaju Kinu". Naime, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da "Moskva drži otvorenom mogućnost raspoređivanja projektila u Aziji ako SAD počne isporučivati i instalirati oružje u Indo-Pacifiku".
Rusija bi tako, kao potporu Kini, instalirala svoje balističke projektile srednjeg i kratkog dometa, pogotovo nakon što je japanska agencija Kyodos News objavila da Japan i SAD Tajvanu izrađuju planove za "izvanredne situacije", drugim riječima za moguću "kinesku invaziju". Prema tom planu, SAD bi instalirao svoje mobilne projektile na Filipine i japansko otoke Ryukyu (Nansei) uz tajvansku obalu. Očito se ukrajinski sukob nastoji prebaciti i na azijsko-tihooceanski teren, a Rusiji odgovara stvaranje kriznih situacija koje bi rasteretile njezin angažman u Ukrajini.
