Zamislite računar čiji se memorijski čipovi ne proizvode u tvornici, već rastu u prirodi. Gljivične mreže mogle bi postati održiva i energetski efikasna alternativa današnjim metalnim uređajima za obradu i pohranu podataka.
Osnova ove tehnologije je micelij, mreža tankih vlakana gljiva koja može prenositi električne impulse i pamtiti stanja, slično neuronima u mozgu. Naučnici su otkrili da jestive gljive, poput shiitakea, mogu funkcionisati kao organski memristori, pomažući računarima da pohrane podatke. Eksperimenti su pokazali da gljive mogu mijenjati električna stanja brzinom do 5.850 signala u sekundi s visokim stepenom tačnosti.
Prednosti ovakvih bio-računara su velike: biorazgradiva su, troše malo energije i imaju sposobnost prilagodbe i samoizlječenja. Ova tehnologija, iako još u ranoj fazi, mogla bi biti korisna u autonomnim sistemima, nosivoj tehnologiji ili čak istraživanju svemira.
Gljive kao temelj računara otvaraju put ka ekološki prihvatljivijoj i održivoj tehnološkoj budućnosti.