Rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih oblika raka. Stručnjaci ga opisuju kao izuzetno teško izlječivu bolest s vrlo lošim prognozama. Iako medicina napreduje u liječenju mnogih vrsta karcinoma, napredak kod raka gušterače i dalje je ograničen. Britanska zdravstvena služba (NHS) ističe da ga je „teško liječiti“, prije svega zbog kasnog otkrivanja.
Prema podacima organizacije Cancer Research UK, samo 25 posto oboljelih preživi godinu dana od dijagnoze, a tek 5 posto živi duže od deset godina. Glavni razlog ovako loših rezultata jeste to što se bolest najčešće otkrije u kasnoj fazi, kada je već uznapredovala i kada su šanse za uspješno liječenje znatno manje.
U trenutku postavljanja dijagnoze, samo 15 do 20 posto pacijenata ima mogućnost operacije – koja je i dalje najučinkovitiji oblik liječenja. Gušterača se nalazi iza želuca i igra važnu ulogu u probavi, što zbog njenog položaja i nejasnih simptoma dodatno otežava rano otkrivanje bolesti.
Iako nije među najčešćim oblicima raka, rak gušterače je među vodećim uzrocima smrti od karcinoma. Stručnjaci Medicinskog univerziteta Južne Karoline naveli su sedam znakova koji mogu ukazivati na ovu bolest:
- žutica (žutilo kože i očiju)
- svijetla stolica
- tamna mokraća
- bol u srednjem ili gornjem dijelu stomaka, često i u leđima
- neobjašnjiv gubitak težine
- umor
- smanjen apetit
Ljekari posebno upozoravaju na pojavu žutice uz blijedu stolicu i tamnu mokraću kao znakove na koje treba odmah reagovati. Međutim, problem je što su mnogi od ovih simptoma nespecifični, pa mogu ukazivati i na manje ozbiljne zdravstvene probleme.
Zbog toga se bolest često dijagnostikuje tek kada su simptomi izraženi, a liječenje već otežano. Prema američkom centru MUSC Health, čak i najočitiji simptomi često znače da je bolest već u uznapredovalom stadiju.
Naučnici ipak ne odustaju. Trenutno se radi na razvoju novog krvnog testa koji bi mogao omogućiti ranije otkrivanje bolesti. Radi se o biomarkeru naziva GPC1, koji bi mogao ukazivati na prisustvo raka gušterače. Ipak, i dalje će biti potrebne slikovne pretrage i biopsija za potvrdu dijagnoze.
Dok se ne razviju bolji alati za rano otkrivanje, stručnjaci savjetuju da sami preduzmemo korake kako bismo smanjili rizik. To uključuje:
- ograničiti unos alkohola na najviše 14 jedinica sedmično
- prestati pušiti
- jesti manje crvenog i prerađenog mesa
- održavati zdravu tjelesnu težinu
Briga o vlastitom zdravlju, poznavanje ranih znakova i pravovremeno obraćanje ljekaru mogu biti ključni u borbi protiv ove tihe, ali izuzetno opasne bolesti.