Rast političke krajnje desnice u velikom broju zemalja Evropske unije prevashodno je povezan sa sve vidljivijim anomalijama globalizacije, poput drastičnog povećavanja jaza između siromašnih i bogatih, negativnih rezultata višedecenijskog promovisanja tržišne deregulacije, ali i destimulacije država da intervenišu u stvari poput radno-pravnih odnosa, ocijenila je za Fenu šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu Lejla Ramić-Mesihović, govoreći o zabrinjavajućem usponu krajnje desnice u EU.
- Otkako je čovječanstva, ljudi migriraju. Ali ovi procesi koji eskaliraju u vidu ogromnog priliva ljudi iz raznih drugih dijelova Starog svijeta prema Evropi nelegalnim i problematičnim putem također odmažu, jer globalizacija na te procese nije niti može biti kapacitirana razviti odgovor. Prosto zato što regulacija migracija, zaštite granice, sigurnosti itd. i dalje primarno pripada zemljama članicama, a ne EU kao supranacionalnom nivou, istaknula je Ramić-Mesihović.
Istovremeno se, dodala je, u velikom broju zemalja EU odvijaju veoma snažni depopulacijski trendovi, koji negativno utječu na tržište rada, dok se imigracija u te zemlje i asimilacijski potencijal novih stanovnika problematizuje više nego ikada.
Ramić-Mesihovoić podvlači da je jedan od razloga i činjenica da je EU veoma sporo reagovala na nove pritiske, kao što su mnogobrojni pandemijski izazovi te sigurnosna i energetska kriza koja je potkraj pandemije nastala ruskom agresijom na Ukrajinu.
Govoreći u tom kontekstu o politici proširenja EU, Ramić-Mesihović kaže da je posljednja godinu i po ozbiljno testirana, te da se iz geopolitičkih razloga pomjerila na istočno susjedstvo EU, što je pokrenulo niz pitanja među liderima EU.
- Prvo, velikom brzinom se novim nestabilnim zemljama daje prvo perspektiva članstva, a onda im se ogromnom brzinom, kakvu recimo zemlje Zapadnog Balkana nikad nisu vidjele niti će vidjeti, omogućava da otvore pregovore i postaju kandidatkinje, kazala je.
Desetogodišnji izostanak proširenja, kao i odsustvo vidljivog pomaka na evrounijskom integrativnom putu za zemlje Zapadnog Balkana, smatra Ramić-Mesihović, daje aktivan doprinos destabilizaciji i snaženju štetnih utjecaja trećih strana i retrogradnih procesa u tim zemljama.
Također, ona je stava da su ogromni privredni i budžetski gubici u EU te ozbiljna inflatorna kretanja s kojima se suočio cijeli kontinent, doprinijeli jačanju već postojećih razočarenja progresivnom ljevicom i liberalnim pristupom.
- Sve u svemu, mi u zemljama Zapadnog Balkana moramo bolje i više osvijestiti potencijalne reperkusije ovih promjena i ne doprinositi lošoj slici o nama samima. To će u predstojećem periodu biti od ključnog značaja, zajedno s aktivnim i kvalitetnim diplomatskim i zagovaračkim angažmanom svih relevantnih aktera, zaključila je Ramić-Mesihović.
