Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas će razmatrati Prijedlog Zakon o državnoj imovini BiH koji su u parlamentarnu proceduru uputili zastupnici Jasmin Emrić, Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija.
Bit će ovo pokušaj da BiH trideset godina nakon Dejtona, dobije jedinstveni zakon kojim bi se uredilo ko i na koji način može koristiti ili upravljati državnom imovinom.
'Od potpisivanja i stupanja na snagu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, država nije uspjela relevantnim zakonom na državnom nivou urediti pravnu materiju raspolaganja, korištenja i upravljanja državnom imovinom, niti spriječiti neustavno otuđenje, njeno korištenje i nezakonito raspolaganje, iako su doneseni Zakoni o privremenoj zabrani raspolaganja i brojne konačne odluke Ustavnog suda BiH i redovnih sudova u vezi s državnom imovinom.'-stoji u obrazloženju prijedloga Zakona o državnoj imovini BiH.
BiH je titular državne imovine
Predlagači ističu da je Bosna i Hercegovina kao pravni sljednik Republike Bosne i Hercegovine, titular državne imovine, što znači da je i nosilac prava vlasništva na cjelokupnoj toj imovini.
Prema prijedlogu Zakona o državnoj imovini BiH Institucije BiH, entiteti i svi drugi nivoi vlasti mogu koristiti ili imati u vlasništvu samo onu imovinu koja im je potrebna za vršenje svojih nadležnosti, u mjeri u kojoj ih ovlasti zakon koji donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
Iako je u BiH na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom sve do usvajanja zakona u PSBiH, poznato je da su tokom protekle tri decenije entiteti i lokalne zajednice često u praksi, raspolagali imovinom koja formalno pripada državi.
'U proteklom vremenu entitet Republika Srpska i druge strane raspolagale su državnom imovinom bez zakonskog osnova, uzurpirale je, preknjižavale u sudskim i katastarskim evidencijama, dok se u Federaciji BiH ista imovina raspolagala na isti način, bez donošenja entitetskih zakona ili drugih propisa, faktički ignorirajući vlasništvo države. Takvo stanje potrebno je hitno urediti zakonima kako bi se osigurala pravna sigurnost.'-stoji u obrazloženju prijedloga Zakona o državnoj imovini BiH.
Predlagači podsjećaju i da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine jasno utvrdio da entiteti nemaju nadležnost za reguliranje pravne materije državne imovine, te da je takva nadležnost isključivo u rukama države.
'Ustavni sud BiH je u svojim odlukama jasno utvrdio da entitet Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet neustavnog zakona, te da takvo reguliranje nije u skladu s Ustavom BiH. Takva nadležnost pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini, što potvrđuje kontinuitet državne vlasti i prava na državnu imovinu u skladu s međunarodnim pravom.'-navod je iz obrazloženja Zakona.
Uvodi se registar i osniva direkcija
Zakonom se predlaže uvođenje institucija koje bi trebale omogućiti evidenciju i nadzor nad državnom imovinom.
'Zakonom se uvodi evidencija i Jedinstveni registar državne imovine i osniva Direkcija za upravljanje i evidenciju državne imovine, kao samostalna upravna organizacija pod nadležnošću Bosne i Hercegovine. Zakonom se također propisuje i zaštita i pravno zastupanje državne imovine na način da tu zaštitu pred sudovima i drugim državnim organima u zemlji i inostranstvu vrši Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, uz obavezu svih nadležnih organa u Bosni i Hercegovini da mu pruže svu neophodnu pomoć u pogledu ostvarivanja takve zaštite.'
Ovaj zakon, tvrde predlagači, nije samo pravni akt , nego je on i alat za jačanje pravne sigurnosti, ekonomskog razvoja i transparentnosti upravljanja javnim resursima. U zemlji koja je dugo bila svjedok zloupotreba i konfuzije oko prava vlasništva, usvajanje Zakona o državnoj imovini označava odlučan korak ka stabilnoj i predvidivoj državi.
Kako zaključuju zastupnici, 'bez jasno uređenih pravila, država ne može štititi ono što joj pripada, a građani gube povjerenje u institucije'.
U terminu rasprave o prijedlogu Zakona o državnoj imovini BiH, ima i simbolike, do nje će doći samo dan nakon Dana državnosti BiH.
Također, do rasprave o Zakonu o državnoj imovini dolazi u jeku novih osporavanja Milorada Dodika i SNSD-a prava državi BiH na njenu imovinu. Podsjećamo, zbog odluka Ustavnog suda o zabrani raspolaganja državnom imovinom u entitetu RS , Dodik je ranije bio pokrenuo niz neustavnih poteza, uključujući donošenje zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS.
Poznato je da, prije svega, Milorad Dodik želi krčmiti državnu imovinu u RS. Upravo zbog odluka Ustavnog suda o zabrani raspolaganja državnom imovinom pokrenuo je ranije niz neustavnih poteza i naložio donošenje zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda na teritoriji RS.
Taj zakon je 2023. godine visoki predstavnik u BiH stavio van snage, a nedavno ga je NSRS ponovo po nalogu Dodika, kojem su to naredili Amerikanci, a on ih poslušao, također poništila. No, Dodikovi nasrtaji na državnu imovinu nisu prestali i on i dalje svojata državnu imovinu, kao entitetsku.
Stoga se i sutra na prijedlog Zakona o državnoj imovini BiH od zastupnika SNSD-a očekuju negativni komentari i stavovi.