Promocija knjige "Miss opkoljenog Sarajeva" autorice Inele Nogić održana je večeras u Galeriji Bosanskog kulturnog centra.
Na promociji su učestvovali autorica Inela Nogić, Merima Omeragić, teoretičarka književnosti i kulture, Sandra Ozimica, dizajnerica, Kristina Ljevak-Bajramović, urednica i Rinko Golubović.
Prvi put vlastitim glasom progovara Inela Nogić. Ovo nije priča o kruni, već o djetinjstvu, ratu u ratu, svjetlu reflektora i hrabrosti da se više ne šuti. Miss opkoljenog Sarajeva Inele Nogić svojevrstan je autobiografski korektiv slike koju su mediji i javnost izgradili o njoj na osnovi priča koje su pričali drugi.
Pišući o Sarajevu koje umara i one koju su ostali i one koji su otišli, Inela istodobno piše ljubavno pismo gradu i vlastitoj emotivnoj geografiji. Njene teme su djetinjstvo prekinuto preko noći, život koji se nastavlja iz države u državu, iz jezika u jezik, s gradovima i uspomenama u koferima u koje se, među najdublje pregrade, smjestila trauma. Inela piše i o obećanju koje nije stalo na binu, o dva lica planetarno konstruirane humanosti, o razlici između deklarirane empatije i stvarnog uvažavanja tuđe priče. Piše o bezvlašću i zlu koje se u ratu normalizira, o pokušaju da ti se ukrade glas, i o odluci da se više ne pristaje na šutnju. U središtu knjige ipak nisu reflektori nego ljudi. Porodica, prijatelji, krug najbližih, mjesta podrške i solidarnosti u kojima se čovjek opet sastavlja. Nogić podsjeća da smisao ne nastaje u glamuru i potpisima, nego u prisutnosti, u smijehu, u onima pred kojima znaš ko si i budeš mirna.
Inela Nogić rođena je 1976. godine u Sarajevu, a danas živi u Amsterdamu. Tokom opsade Sarajeva 1993. godine ponijela je titulu Miss opkoljenog Sarajeva. Njen lik, zabilježen na snimcima izbora i kasnije korišten u spotu za pjesmu "Miss Sarajevo" grupe U2, postao je globalno prepoznat simbol jednog vremena.
Ova knjiga prvi put jasno razdvaja ono što je svijet vidio od onoga što se zaista događalo. Ne bavi se ponavljanjem poznate priče, nego njenim vraćanjem u ruke autorice. Kroz lično iskustvo, knjiga otvara pitanje kontrole nad vlastitom slikom, pričom i glasom te odnosa između javne percepcije i stvarnosti koja je ostala izvan kadra.
"Miss opkoljenog Sarajeva" nije rekonstrukcija događaja, nego autorski čin - pokušaj da se preuzme narativ koji je godinama bio oblikovan izvan nje same. U središtu knjige nisu simboli, nego konkretni ljudi, odnosi i situacije koje su ostale nevidljive u javnom prostoru.