Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poslao je novo pismo državnim parlamentarcima u kojem predlaže poništavanje Inzkovog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, otkriva Raport.
Pismo je članovima Predstavničkog doma i Doma naroda BiH stiglo danas.
Schmidt na samom početku navodi da se usvoji novi zakon.
"Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca", navodi Schmidt.
Kaže da su svi narodi u nekom periodu bili izloženi progonu i nasilju, posebno tokom prošlog stoljeća.
"Svai znamo da nepriznavanje masovnih zločina i kršenja ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo. Tokom posljednih 150 godina, međunarodna zajednica se obavezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se pimjenjuju tokom rata i sukoba obilježenih nasiljem, kako bi se osiguralo poštivanje potreba za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima", navodi visoki predstavnik u BiH.
Kaže da negiranje 'dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući i genocide, spriječava društva da se nose s kolektivnom prošlošću' te da predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava.
"Izmjene Krivičnog zakona BiH donesene u julu 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promoviranja mira i pomiranja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni koncenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumjevanje i saosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija", naveo je Schmidt.
To su, kako navodi, razlozi zbog koji ima potrebu da zauzme stav po ovom pitanju, koje prati od jula ove godine, odnosno od kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon.
"Smatram da je uloga Parlamenta kao političkog predstavničkog tijala da pokuša donijeti vlastiti zakon o ovom pitanju. Poželjno je koristiti demokratski institucionalni proces. To neće biti lako i zahtjevat će da se u Parlamentu i u društvu izvrši trezvena priprema koja će biti okrenuta ka postizanju koncezusa. To zahtjeva angažman koji se neće ograničiti samo na političke predstavnike", naveo je Schmidt.
Dalje nastavlja:
"U vezi s tim, ocijenio bih namjeru Parlamenta da se izmjene Krivičnog zakona donesene Odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH. Bit ću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standarima koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH", naveo Schmidt ističući da bi time Inzkov zakon postao suvišan.
Predložio je i dva koncepta:
"Prvo, Zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cijelini. Ne postoji drugo tumačenje.
Drugo, Zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava - svaka žrtva i njena porodica zaslužuju bezuslovno poštovanje.
Svaki novi zakon kojim će se regulirati ovo pitanje također treba da uključuje ove koncepte", naveo je Schmidt u svom pismu.
