Sančez Jukić (35), osumnjičen da je dio narko kartela „Tito i Dino“ vlasnik je firme „Astralis computing“ d.o.o. na Ilidži koja se bavila rudarenjem kriptovaluta bitcoin, saznaje Raport.
Ova firma je osnovana 2017. godine, a kao vlasnik, osnivač i direktor upisan je Sančez Jukić koji je jedan od troje osumnjičenih u navedenoj akciji za kojeg je Sud BiH odredio pritvor.
Za Jukićevu kompaniju je Općinski sud Sarajevo stečaj pokrenuo 2020. godine, samo tri godine nakon što je otvorena, a zanimljivo je da se na prodaji našla pokretna i nepokretna imovina vrijedna više od 3,2 miliona KM.
Server za obradu podataka i nekretnine u Ilijašu
Tada je oglašena prodaja postrojenje i oprema za obradu podataka – server, za potrebe rudarenje kriptovalute bitcoin. U oglasu za stečaj navedeno je da se server sastoji od 2.106 memorijskih računara-bitcoin minera, sa ostalom pripadajućom opremom potrebnom za potpunu funkciju servera, a početna cijena iznosila je 1,6 miliona KM, bez PDV-a.
O tome da li je ova oprema prodata i ko je potencijalni kupac upit smo uputili Općinskom sudu u Sarajevu, čiji odgovor čekamo i ukoliko ga dobijemo, naknadno ćemo ga objaviti.
S druge strane, kada je Jukićeva firma otišla u stečaj, oglašena je i prodaja nekretnina preduzeća čiji je on vlasnik bio, a koje se nalaze u Ilijašu.
Prema zvaničnim podacima, riječ je o dvije parcele i skladišno-poslovnom objektu u krugu Željezare Ilijaš, čija je vrijednost procijenjena na 1,69 miliona KM.
Raport je uvidom u zvanične katastarske podatke došao do informacije da su ove nekretnine već dobile novog vlasnika koji je početkom ove godine i upisao imovinu na svoje ime, a riječ je o kompaniji „Sacom“.
Da li je nekadašnja imovina firme osumnjičenog Jukića tokom stečajnog postupka i prodata po traženoj ili većoj ili manjoj cijeni također smo uputili upit Općinskom sudu u Sarajevu, kao i onaj koliko je povjerioca tražilo naplatu dugovanja iz prodaje imovine firme „Astralis Computing“.
Prihod u 2018. godini premašio milion KM
Inače, na prošlosedmičnom ročištu pred Sudom BiH spominjano je više kompanija za koje državni tužitelj Sanjin Kulenović naveo da se dovode u vezu s „pranjem novca“ za zloglasni narko kartel na čijem je čelu Edin Gačanin, a kompanija „Astralis computing“ nije spomenuta.
Za sada nije poznato može li se ova kompanija na čijem je čelu bio Jukić dovesti u vezu s kartelom, kao i da li je predmet istrage.
Prema podacima s portala Akta.ba u koje je Raport imao uvid, firma Sančeza Jukića u 2018. godini imala je prihod od oko 1,3 miliona KM, dok za godinu prije pokretanja stečaja, odnosno 2019. podataka nema.
Prema navodima Tužilaštva BiH, Sančez Jukić je bio pripadnik Gačaninovog narko kartela i putovao je u Južnoafričku Republiku, u grad Durban, a za potrebe projekta kojeg kriminalna grupa naziva "Satwa", koji je povezan s poslovima slanja kontejnera s drogom iz Perua i Kolumbije prema zemljama EU-a. Jukić se tereti da je na putovanjima u te zemlje imao zadatak i pokretanja servera za aplikaciju za međunarodnu komunikaciju pod nazivom "Circle".
Bio u Legiji stranaca?
Zanimljivo je da je Sančez Jukić na platformi Linkedin, osim toga što je naveo da je završio Tursko-bosanski koledž u Sarajevu, što je rekao i pred Sudom BiH kada je odgovarao na upit sutkinje Tatjane Kosović. Na Linkedin-u, Jukić je za sebe naveo da je „služio vojni rok u Ministarstvu obrane Republike Francuske od 2011. do 2016., gdje je imao čin vojnika prve klase“.
S obzirom na to da se Jukić pred Sudom BiH izjasnio da ima samo državljanstvo BiH, pretpostavlja se, da ukoliko je istina da je služio vojni rok u Francuskoj, da je bio pripadnik Legije stranaca.
Inače, na njegovom Linkedin profilu i stoji fotografija na kojoj je flaša s natpisom „Legija stranaca“.
Jukić u biografiji na Linkedin-u između ostalog navodi i da je radio „kao privatni zaštitar u jedinici PMC-a koju su unajmile SAD.“
Podsjećamo, u akciji „Blac Tie 2 „privedene su ukupno 23 osobe. Tužilaštvo BiH je za 18 tražilo određivanje pritvora, dok je za preostalih pet bilo predloženo određivanje mjera zabrane. Osim Jukića pritvor je određen za Adnana Smajlovića i Aidu Halać.
Mjere zabrane u konačnici su određene direktoru zeničke Bolnice Tariku Zuloviću, biznismenu Gordanu Memiji, te Harisu Behramu, Mirsadu Skopaku, Maku Šemšiću, Elmiru Sariću, Smailu Šikalu, Erminu Alameroviću, Nedžadu Suljeviću, Bošku Jerkoviću, Adni Helić i Ibri Miladinu.
Privedeni u ovoj akciji sumnjiče se za krivična djela organizovani kriminal, pranje novca, primanje dara i drugog oblika koristi, neovlašteni promet opojnim drogama i zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja.
Oni se sumnjiče za krivična djela organizovani kriminal, pranje novca, primanje dara i drugog oblika koristi, neovlašteni promet opojnim drogama i zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja.
