Politička sudbina Milorada Dodika i definitivni rasplet najveće postdejtonske krize riješit će se 2.i 3. jula kada će Ustavni sud Bosne i Hercegovine razmatrati zahtjev Kluba poslanika SNSD-a u NSRS za ocjenu ustavnosti dijela Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo visoki predstavnik, a po kojem je pravosnažno osuđen Milorad Dodik i smijenjen sa funkcije.
Tačnije, radi se o članu 203a. Krivičnog zakona BiH i člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama krivičnog zakona BiH.
Put za opstanak ili krah Dodikovog režima
Raport saznaje da se uoči donošenja ove naizgled jednostavne odluke krije višemjesečna politička borba u kojoj se ne odlučuje samo o ustavnosti dva paragrafa, već se direktno trasira put za opstanak ili krah jednog režima uoči najvažnijeg izbornog ciklusa u državi.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH odlučivat će o odredbi Krivičnog zakona BiH koja definiše krivično djelo 'neizvršavanje odluka visokog predstavnika', ali i o jednoj rečenici iz odluke Christiana Schmidta, u kojoj stoji: 'Ovaj zakon stupa na snagu 2. jula 2023. godine, objavljuje se na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika te se odmah objavljuje u 'Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'.
Raportovi izvori tvrde da se SNSD i Milorad Dodik s njegovim pravnim zastupnicima lobiraju da Sud obori barem član 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH što njih, vodi do istog cilja, a to je da izmjene tog zakona budu proglašene neustavnim.
Nevjerovatna koincidencija leži u činjenici da će se ova sudbonosna rasprava pred Ustavnim sudom BiH voditi 2. i 3. jula i to na treću godišnjicu od dana kada je nametnuti zakon od visokog predstavnika Christiana Schmidta stupio na snagu.
Tačnije, Schmidt je izmjene Zakona donio 1. jula, 2. jula su objavljene na stranici OHR-a čime su stupile na snagu, a 7. jula objavljene su u Službenom listu BiH.
Dakle, prema informacijama do kojih je došao Raport, SNSD ulaže maksimalne napore da na isti datum kada su Dodikovi potezi postali krivično djelo, spasi njegovu političku karijeru.
Međutim, ranije odluke Ustavnog suda BiH o sličnim zahtjevima koji se odnose na ocjenu ustavnosti zakona koje su nametali visoki predstavnici, svjedoče o dvodecenijskoj praksi suda kada su u pitanju. Naime, takvi zakoni se smatraju jednakima onima donesenima u Parlamentu BiH.
I sve ranije apelacije na zakone koje su donosili visoki predstavnici su pale, jer je sud provodio ustaljenu praksu da tekstovi nametnutih zakona ne krše Ustav, pa bi očekivano bilo da postupi i u ovom slučaju.
Politički juriš na historijski presedan
No, Raportovi izvori tvrde da je u toku politička borba SNSD-a koja nadilazi pravnu teoriju i praksu i 'juriša' na historijski presedan tik pred oktobarske izbore.
Vremenski rok i tajming u kojem se ova odluka donosi otkriva sve karte i potencijalni scenario na kojem SNSD, prema saznanjima iz pouzdanih izvora, užurbano radi.
Ključni datum je za njih 6. juli, što je krajnji rok koji je Centralna izborna komisija BiH odredila za predaju kandidatskih listi, pa Raportovi izvori ukazuju i na 'slučajnost' da je samo tri dana ranije, tačnije 2. i 3. jula, zakazana sjednica Ustavnog suda BiH na čijem je dnevnom redu SNSD-ov zahtjev.
Također, upozoravaju da se nedavna objava SNSD-a na sastanku u Doboju, gdje je javno najavljeno da će Milorad Dodik ponovo biti kandidat za predsjednika RS uprkos važećoj zabrani obavljanja javnih funkcija, sada jasno prepoznaje kao strateški probni balon.
Ta najava, tvrde naši izvori, nije bila tek pusta politička želja, već jasan nagovještaj operativnog plana koji se oslanja isključivo na ishod julske sjednice Ustavnog suda BiH u Sarajevu.
Jer, ukoliko bi Ustavni sud BiH u tom zastrašujućem scenariju pokleknuo pod pritiscima i proglasio sporne odredbe Krivičnog zakona BiH neustavnim, pravne posljedice osude Milorada Dodika koje mu zabranjuju kandidaturu na izborima i obavljanje javne funkcije pale bi istog trenutka.
Pravno gledano, eliminacijom člana 203a. iz pravnog sistema, ali i ocjenom da je član 4. Schmidtove odluke neustavan, pravne posljedice presude o zabrani vršenja javnih funkcija i kandidovanja gube svoj ustavni i zakonski osnov, što znači da bi Dodik već 4. jula imao potpuno otvoren i čist put da preda svoju kandidaturu za oktobarske izbore.
Žestoka ofanziva SNSD-a traje mjesecima
Ovaj scenarij potkrepljuju šokantne informacije od veoma pouzdanih izvora bliskih Ustavnom sudu BiH da je i tokom odlučivanja o Dodikovoj pojedinačnoj apelaciji na presudu Suda BiH, vođena žestoka politička i diplomatska ofanziva.
Raportovi izvori tvrde da je SNSD kroz neformalne kanale nudio politička obećanja o deeskalaciji krize u zemlji, koja je uključivala i imenovanje dvoje sudija iz RS, što trenutno SNSD blokira, pod jedinim uslovom da se ta odluka preokrene u Dodikovu korist.
Što je najgore, navodno su i u samom Ustavnom sudu BiH tada postojala duboko podijeljena mišljenja, a politički pritisci su u jednom trenutku bili toliko efikasni da je nekoliko domaćih sudija, navodno pod uticajem određenih politika uspjelo privoliti čak i jednog stranog sudiju na svoju stranu, iako je u konačnici prevagnuo decenijski kontinuitet i raniji stav suda o intervencijama visokih predstavnika.
Pravni štit koji je Ustavni sud BiH godinama gradio oko odluka OHR-a, zasnovan je na vrlo preciznoj pravnoj doktrini i Sud je još u svojim ranijim odlukama jasno definisao da su Bonska ovlaštenja i međunarodni mandat visokog predstavnika iznad domaće sudske kontrole, što znači da nijedan sud u zemlji nema pravo da preispituje motive ili opravdanost njegovih poteza.
Prema tumačenju Ustavnog suda, OHR, ako nameće zakone, u tim situacijama faktički supstituiše, odnosno zamjenjuje domaće vlasti i djeluje kao zakonodavno tijelo BiH.
Upravo zbog ovog stava, prema kojem nametnute Schmidtove izmjene Krivičnog zakona imaju snagu legitimnog domaćeg propisa, pravni stručnjaci su uvjereni da bi svako rušenje odredbi tog zakona, predstavljalo opasan presedan i direktno kršenje sopstvenih pravnih principa koje je sud gradio duže od dvije decenije.
No, i dodatni događaji koji prate apelaciju SNSD-a potkrepljuju sumnje da se nešto 'iza brda valja' i da je SNSD spreman na svaku vrstu trgovine da dođe do cilja koji im garantuje i opstanak na vlasti.
Ono što je najopasnije je to da prema tvrdnjama naših izvora saveznike traže i u strankama koje sebe zovu patriotskim i probosanskim i da nije isključeno da im neke nisu pokušale pomoći.
Kome bi odgovaralo da Dodik bude amnestiran?
U javnosti se također s pravom postavlja pitanje zašto SNSD poslednjih mjeseci, tačnije od decembra prošle godine kada je predata apelacija, vrši kontinuirani i neviđen pritisak na Ustavni sud BiH da razmatra njihov zahtjev i ubrza donošenje odluke. Ako je opštepoznata dosadašnja praksa Suda kod ovakvih zahtjeva, logično je zapitati se ko im je davao nadu da bi ovaj put ishod mogao biti drugačiji.
I otkud toliko, naprasno povjerenje u Ustavni sud BiH kojeg negiraju?
Odgovor bi mogao ležati u tvrdnjama o zakulisnim igrama i ponudama koje su navodno stavljene na stol i tiču se političkih saveza i odluka koji bi uslijedili nakon izbora.
Indikativno je i da se Ustavni sud upustio u neuobičajenu prepisku sa predsjedavajućom Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Sanjom Vulić, koja im je postavljala pitanja u vezi s apelacijom iz entitetske skupštine, a koje je i sam Sud ocijenio da izlaze iz zakonskih okvira, ali se ipak upustio u odgovaranje na takva pitanja.
Stoga, Raportovi izvori tvrde da u vremenu u kojem politički interesi sve otvorenije trijumfuju nad strukom i pravosuđem, postoji opravdan strah da bi SNSD, kroz razna obećanja o postizbornom partnerstvu i stabilizaciji prilika u BiH, mogao izdejstvovati odluku koja bi im odgovarala.
U tom slučaju, kažu, Ustavnom sudu bi pravno opravdanje bilo gotovo nemoguće konstruisati i bilo bi jasno da je odluka politička.
I u tom slučaju ona bi bila u potpunoj suprotnosti sa cjelokupnom dosadašnjom praksom ovog suda, ali i sa činjenicom da je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu nedavno već odbio Dodikovu apelaciju na presudu Suda BiH.
Pravno gledano, takav obrt je paradoks, ali osim SNSD-u politički bi savršeno odgovarao onim strukturama koje sa Dodikom planiraju formiranje vlasti nakon predstojećih izbora.
Proglašavanjem neustavnim Schmidtovog zakona, Ustavni sud BiH bi preko noći 'skinuo' političke zabrane Miloradu Dodiku i vratio ga u izbornu trku u 'fotofinišu' predaje kandidatskih listi.
Za političke partnere iz FBiH koji priželjkuju stabilan savez sa SNSD-om i Dodikom nakon oktobra, to bi predstavljalo idealan izlaz iz političke blokade, jer bi Dodik ponovo postao prihvatljiv partner kojeg je amnestirao sam vrhovni pravosudni autoritet države.
Istovremeno, kažu Raportovi izvori, bi se stišao i gnjev onih stranačkih simpatizera koji se protive koaliciji sa osuđenim zvaničnikom koji udara i na državu i na bošnjački narod.
Hoće li SNSD-ov scenarij 'proći' što bi se u narodu reklo, sve će nam se samo kazati već nakon sjednice Ustavnog suda BiH 2. i 3. jula, kada ćemo saznati da li je Ustavni sud BiH sposoban da odbrani sopstveni integritet i ustavni poredak zemlje, ili će pod teretom političkih trgovina postati instrument za ekspresno spašavanje političke karijere Milorada Dodika koji ga gotovo svakodnevno negira i vrijeđa.