Priča Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine počinje davne 1961. godine. Tada je, pod nazivom "Muzej književnosti Bosne i Hercegovine" osnovana institucija koja je 1977. dobila današnje ime. Gruba je procjena da Muzej danas posjeduje 67 književnih i 30 pozorišnih zbirki koje broje više od dvadeset hiljada eksponata.
Sa direktoricom Šejlom Šehabović smo razgovarali o planovima ove institucije za naredni period, ali i o tome šta sve nudi muzej u ovom trenutku.
Šta zanima turiste
"U ovom trenutku u muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine možete pogledati Stalnu postavku muzeja, koja se sastoji iz izabranih dijelova zbirki Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Kalmi Baruha, Isaka Samokovlije, Branka Ćopića, Hasana Kikić, Zije Dizdarevića, Maka Dizdar, Meše Selimovića i Ive Andrića. Također možete pogledati i dio građe koja se odnosi na historiju pozorišta u Bosni i Hercegovini. Nedavno smo proizveli i prve primjerke predmeta za našu suvenirnicu, pa se kod nas mogu kupiti i neki predmeti sa reprodukcijama ulja na platnu kuće u kojoj se nalazi naš muzej, autorsko djelo Irfana Hoze. U našoj galeriji se odvijao jako zanimljiv FAR festival, čiji su programi i sadržaji usmjereni na mladu publiku i savremenu umjetnost“,kaže Šehabović za Raport.
Ona govori koje su postavke najzanimljivije građanima i mnogobrojnim turistima koji posjećuju Sarajevo.
"Naši su programi usmjereni na akademsku, pedagošku, novu i feminističku publiku te širu javnost i turiste. Također proizvodimo i programe za tradicionalnu muzejsku publiku. Svaka od naših ciljanih grupa ima različita interesovanja. Za akademsku javnost, na primjer, nudimo studentsku praksu i priliku za individualne akademske projekte a tradicionalnoj publici približavamo se obilježavanjem prigodnih datuma i godišnjica. Šira javnost i turisti najviše se interesuju za našu stalnu postavku, budući da je ona prilagođena dvojezično i vrlo sadržajna na malom prostoru", ističe ona.
Planovi za naredni period su mnogobrojni.
"U narednom periodu najviše smo koncentrirani na digitalizaciju naše građe. Univerzitet u Sarajevu nam pruža podršku u pogledu studentske prakse a u protekloj godini, zahvaljujući podršci Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, bili smo u stanju da planiramo dalje korake u ovom dugogodišnjem i jako zahtjevnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja zaista nam je u tom pogledu prošle godine dalo "vjetar u leđa" i pomoglo u osposobljavanju ljudi i osiguravanju opreme i znanja“, kaže Šehabović.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine se čuva veliko kulturno blago, a ona govori o tome šta je ono što najviše zanima posjetitelje.
„Među eksponatima u Stalnoj postavci za koje se posjetitelji najviše interesuju su svakako originalni rukopis romana "Na Drini ćuprija" Ive Andrića te drugi eksponati iz najznačajnijih zbirki muzeja“,govori Šehabović.
Ona naglašava da se u Muzeju svakodnevno odvijaju različiti programi i aktivnosti:
"Željeli bismo da posjetioci prate naše programe, mi smo jako aktivni na društvenim mrežama, posebno tokom ljetnih mjeseci maksimalno koristimo muzejsku baštu za najrazličitije programe, od promocija knjiga, koncerata do uličnih festivala i otvorenja izložbi."
Crno-bijele fotografije iz dvadesetih godina prošloga vijeka
Stalna postavka Muzeja obnovljena je i renovirana uz pedeset i petu godišnjicu. Prikazani su izabrani eksponati iz zbirki deset bosanskohercegovačkih pisaca i devet bosanskohercegovačkih pozorišnih umjetnica i umjetnika.
Kako Muzej do 2016. nije imao priliku u Stalnoj postavci pokazati rad pozorišnog odjela, postavka sada prikazuje i kratku historiju bosanskohercegovačkog teatra.
Prema postojećim podacima, kuća u kojoj se od 1961. godine nalazi Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, datira iz sredine 19. vijeka. Kuća je bila u vlasništvu porodice Skarić, a kasnije porodice Despić. Fasada kuće ukrašena je reljefima. Iznad ulaza Stalne postavke Muzeja postavljen je reljef sa stiliziranim pticama koje piju vodu iz šadrvana. Replika ovoga rada danas se koristi kao logo Muzeja. Autorica ovog ukrasa na kući je Iva Despić, prva akademska vajarka u Bosni i Hercegovini, nekadašnja stanarka i vlasnica kuće. Muzejski arhiv još čuva crno-bijele fotografije iz dvadesetih godina prošloga vijeka, na kojima vajarka,u bijeloj vajarskoj kuti, stvara pored šadrvana, koji se i danas nalazi u bašti.