Italija se pridružuje Belgiji u protivljenju planu EU-a da Ukrajini pošalje 210 milijardi eura zamrznutih ruskih državnih sredstava, navodi se u internom dokumentu u koji je POLITICO imao uvid.
Intervencija Rima, treće sile EU-a po broju stanovnika i glasačkoj moći – manje od sedmicu dana prije ključnog sastanka lidera EU-a u Briselu – potkopava nade Evropske komisije u postizanje dogovora o ovom planu.
Komisija vrši pritisak na zemlje članice EU-a da postignu dogovor na samitu Evropskog vijeća 18. i 19. decembra, kako bi se milijarde eura ruskih rezervi koje se drže u banci Euroclear u Belgiji mogle osloboditi za podršku ukrajinskoj ekonomiji razorenoj ratom.
Vlada Belgije oklijeva zbog straha da će biti odgovorna za vraćanje punog iznosa ako Rusija uspije povratiti novac, ali je dosad bila bez snažnog saveznika uoči decembarskog samita.
Sada je Italija uzdrmala diplomatsku dinamiku izradom dokumenta zajedno s Belgijom, Maltom i Bugarskom, u kojem pozivaju Komisiju da istraži alternativne opcije korištenju ruske imovine za održavanje Ukrajine u narednim godinama.
Četiri zemlje su navele da "pozivaju Komisiju i Vijeće da nastave istraživati i raspravljati o alternativnim opcijama u skladu s EU i međunarodnim pravom, s predvidivim parametrima, koje predstavljaju znatno manje rizike, za rješavanje finansijskih potreba Ukrajine, na osnovu EU kreditne linije ili prelaznih rješenja."
Četiri zemlje se pozivaju na "Plan B" o izdavanju zajedničkog duga EU-a za finansiranje Ukrajine u narednim godinama.
Međutim, ova ideja ima vlastite probleme. Kritičari ističu da bi to dodatno opteretilo već visoke dugove Italije i Francuske, te zahtijeva jednoglasnost – što znači da bi je mogao blokirati mađarski premijer Viktor Orbán, koji je naklonjen Kremlju.
Četiri zemlje – čak i ako im se pridruže proruske Mađarska i Slovačka – ne bi bile u stanju stvoriti blokirajuću manjinu, ali njihova javna kritika narušava nade Komisije u postizanje političkog dogovora sljedeće sedmice.
Iako je italijanska desničarska premijerka Giorgia Meloni uvijek podržavala sankcije protiv Rusije, vladajuća koalicija koju predvodi podijeljena je oko podrške Ukrajini.
Ekstremno desničarski zamjenik premijera Matteo Salvini zauzeo je proruski stav i podržao plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini.
Vanredno pravilo
U dodatnoj kritici, četiri zemlje su izrazile skepticizam prema korištenju vanrednih ovlaštenja od strane Komisije za reviziju trenutnih pravila sankcija i dugoročno zamrzavanje ruske imovine.
Uprkos tome što su glasale za ovaj potez radi očuvanja jedinstva EU-a, navele su da su oprezne prema daljem koraku – korištenju same ruske imovine.
"Ovo glasanje ni u kom slučaju ne prejudicira odluku o mogućoj upotrebi ruske imobilizirane imovine koja se treba donijeti na nivou lidera", napisale su četiri zemlje.
Pravni mehanizam za dugoročno zamrzavanje osmišljen je kako bi se smanjila šansa da proruske zemlje u Evropi, poput Mađarske i Slovačke, vrate zamrznuta sredstva Rusiji.
Zvaničnici tvrde da ovo zaobilazno rješenje potkopava šanse Kremlja za oslobađanje njegove imovine kao dio poslijeratnog mirovnog sporazuma – i stoga jača odvojeni plan EU-a za korištenje tog novca.
Međutim, četiri zemlje su napisale da ta pravna klauzula "podrazumijeva vrlo dalekosežne pravne, finansijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje bi mogle ići daleko izvan ovog specifičnog slučaja."