Italija se pridružila Belgiji u protivljenju planu Evropske unije da se oko 210 milijardi eura zamrznutih ruskih državnih sredstava usmjeri Ukrajini.
To je pokazao interni dokument u koji je uvid imao Politico. Radi se o važnom potezu Rima, treće najveće članice Evropske unije po broju stanovnika i glasačkoj snazi, koji dolazi manje od sedam dana prije ključnog summita evropskih čelnika u Briselu. Time se ozbiljno narušavaju nade Evropske komisije da će se uspjeti dogovoriti konačan okvir za plan.
Pritisak Evropske komisije
Evropska komisija vrši pritisak na države članice EU da postignu dogovor na samitu Evropskog vijeća 18. i 19. decembra, kako bi se milijarde eura ruskih rezervi koje se nalaze u banci Euroclear u Belgiji mogle osloboditi i iskoristiti za podršku ratom razorene ukrajinske ekonomije.
Belgijska vlada oklijeva zbog straha da bi mogla biti odgovorna za povrat cjelokupnog iznosa ukoliko Rusija uspije ponovo preuzeti novac, a do sada nije imala snažnog saveznika pred decembarski samit.
Sada je Italija promijenila diplomatsku dinamiku tako što je sastavila dokument zajedno s Belgijom, Maltom i Bugarskom, u kojem poziva Komisiju da razmotri alternativne opcije korištenja ruskih sredstava za održavanje ukrajinske ekonomije u narednim godinama.
Četiri zemlje su navele da "pozivaju Komisiju i Vijeće da nastave istraživati i raspravljati o alternativnim opcijama u skladu s pravom EU i međunarodnim pravom, sa predvidljivim parametrima i značajno manjim rizicima, kako bi se odgovorilo na finansijske potrebe Ukrajine, na osnovu kreditnog aranžmana EU ili privremenih rješenja."
Ove četiri zemlje misle na Plan B — izdavanje zajedničkog duga EU radi finansiranja Ukrajine u narednim godinama.
Međutim, i ta ideja ima svoje probleme. Kritičari ističu da bi povećala već ionako visok nivo zaduženosti Italije i Francuske, te da zahtijeva jednoglasnost — što znači da ju može vetirati mađarski premijer Viktor Orbán, poznat po proruskom stavu.
Četiri zemlje — čak i ako im se pridruže proruske Mađarska i Slovačka — ne bi mogle formirati blokirajuću manjinu, ali njihova javna kritika umanjuje nade Komisije da će sljedeće sedmice postići politički dogovor.
Iako je desničarska premijerka Italije Giorgia Meloni uvijek podržavala sankcije protiv Rusije, koalicija kojom upravlja podijeljena je oko podrške Ukrajini.
Čelnik tvrde desnice, potpredsjednik vlade Matteo Salvini, zauzeo je stav naklonjen Rusiji i podržao plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat u Ukrajini.
Vanredno djelovanje
Dodajući daljnje kritike, četiri zemlje izrazile su skepticizam prema tome da Komisija posegne za vanrednim ovlastima kako bi reformisala aktuelna pravila o sankcijama i dugoročno zadržala rusku imovinu zamrznutom.
Iako su glasale za ovu mjeru kako bi očuvale jedinstvo EU, istaknule su da su oprezne kada je riječ o daljnjem koraku — samom korištenju ruskih sredstava.
"Ovaj glas ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o mogućoj upotrebi immobilizirane ruske imovine, koja se mora donijeti na nivou lidera," navele su četiri zemlje.
Pravni mehanizam za dugoročno zamrzavanje treba smanjiti vjerovatnoću da prorusk e države u Evropi, poput Mađarske i Slovačke, vrate zamrznuta sredstva Rusiji.
Zvaničnici tvrde da ovo rješenje smanjuje šanse Kremlja da povrati sredstva kao dio postratnog mirovnog sporazuma — i time jača odvojeni plan EU da iskoristi taj novac.
Međutim, četiri zemlje su napisale da pravna klauzula „podrazumijeva vrlo dalekosežne pravne, finansijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje mogu ići mnogo dalje od ovog konkretnog slučaja.”