Podatkovni centri postali su ključni potrošači električne energije širom svijeta, a njihov rast potaknut je naglim širenjem računarstva u oblaku, umjetne inteligencije i sve veće potrebe za brzom obradom podataka.
Prema procjenama Electric Power Research Institute (EPRI), podatkovni centri su 2023. godine trošili oko 4 posto ukupne električne energije u SAD, dok bi do 2030. godine ta brojka mogla stići i od 9,1 posto, ovisno o dinamici rasta industrije.
Posebno se ističe Američka država Virginia, koja je postala globalni centar podatkovnih centara, s gotovo 300 velikih objekata koncentriranih u okruzima Loudoun, Fairfax i Prince William. Amazon procjenjuje da kroz ovu državu prolazi oko 70 posto globalnog internetskog prometa, zbog čega se područje naziva ‘Data Center Alley‘.
Ništa bolje u EU
U Evropi situacija nije ništa drugačija – očekuje se da će potrošnja električne energije podatkovnih centara u Evropskoj uniji do 2026. godine dosegnuti gotovo 150 TWh (teravat-sati), prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). U Irskoj, gdje su podatkovni centri već 2022. činili 17 posto ukupne potrošnje električne energije, predviđa se da će ta brojka narasti na čak 32 posto do 2026. godine. Sličan trend očekuje se i u Danskoj, gdje će podatkovni centri do 2026. trošiti gotovo 20 posto ukupne električne energije u zemlji.
Trenutno u svijetu postoji više od 8.000 podatkovnih centara, od čega se oko 16 posto nalazi u Evropi a većina ih je koncentrirana u financijskim centrima poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina. U Danskoj se recimo nalaze 34 podatkovna centra, od kojih je polovina smještena u Kopenhagenu. Kao i u Irskoj, predviđa se da će ukupna potrošnja električne energije u Danskoj rasti zbog širenja podatkovnih centara, koji bi mogli trošiti 6 TWh do 2026., što bi činilo gotovo 20 posto nacionalne potrošnje električne energije.
U međuvremenu, podatkovni centri u nordijskim zemljama – Švedskoj, Norveškoj i Finskoj – imaju koristi od nižih troškova električne energije zahvaljujući hladnijoj klimi, što smanjuje potrebu za hlađenjem infrastrukture. Najveći igrač među nordijskim zemljama je Švedska, s 60 podatkovnih centara, od kojih se polovina nalazi u Stockholmu.
AI povećava pritisak
Uz rast podatkovnih centara, tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji, poput AI chatbotova, dodatno povećavaju potrošnju električne energije. AI sistemi zahtijevaju ogromne računalne resurse, ne samo tokom faze treniranja modela već i prilikom svakodnevne obrade korisničkih upita.
Prema istraživanju EPRI-ja, jedna upotreba ChatGPT-a troši oko 2,9 Wh (vat-sat) električne energije, što je deset puta više nego obična Google pretraga, koja u prosjeku troši 0,3 Wh.
Ako uzmemo u obzir da Google svakodnevno obrađuje oko 9 milijardi pretraga, ekvivalentno povećanje upotrebe AI chatbotova moglo bi značiti dodatnih gotovo 10 TWh potrošnje električne energije godišnje.
