Svijet

Rat cijenama Rusije i S. Arabije: Cijene nafte potonule 30 posto, najviše od 1991.

Cijene nafte na svjetskim tržištima potonule su u ponedjeljak više od 30 posto, najviše od 1991. godine, jer je Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju.

Na samom početku trgovanja u ponedjeljak cijena barela na londonskom tržištu potonula je za više od 14 dolara ili 31,5 posto, na 31,02 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela skliznula 32 posto, na 28 dolara.

Tako oštar dnevni pad cijena "crnog zlata" nije zabilježen još od januara 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.

Drastičan pad cijena nafte na najniži nivo od februara 2016. posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini dojučerašnji saveznici, na čelu s Rusijom, dulje su se vrijeme pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno kako bi se podržale cijene nafte, koje su pod pritiskom zbog prevelike proizvodnje.

Posljednjih sedmica su, pak, pod dodatnim pritiskom zbog strahovanja da će širenje koronavirusa izazvati usporavanje rasta globalne privrede, a time i potražnje za naftom.

Dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača istječe krajem marta, pa je u petak OPEC predložio da dodatno smanji proizvodnju za 1,5 miliona barela dnevno do kraja ove godine, pri čemu bi zemlje izvan OPEC-a smanjile proizvodnju za dodatnih 500 hiljada barela dnevno.

To bi značilo da bi OPEC i nezavisni proizvođači od aprila ukupno smanjili proizvodnju za 3,6 miliona barela dnevno, ili 3,6 posto globalne ponude.

No Rusija nije pristala na dodatno smanjenje nego je tražila da se ostane pri postojećem dogovoru o ograničavanju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno.

Kako OPEC nije pristao na to, ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao je u petak:

"Od 1. aprila počinjemo s radom ne obazirući se na kvote ili smanjenja koja su bila na snazi ranije. Ali to ne znači da svaka država neće pratiti i analizirati kretanje na tržištu."