Nakon napada Sjeverne Koreje na Južnu Koreju 1950. godine Vijeće sigurnosti UN-a ne samo da je osudilo agresiju već je i pokrenulo odbranu Južne Koreje.
Većini nije poznato da Sjeverna Koreja ima više energije i rudnih bogatstava od Južne Koreje, odnosno da je prije podijele sjever bio razvijeniji od juga.
Naime, do razdvajanja Koreje na dva dijela je došlo tek nakon Drugog svjetskog rata. Sjeverna Koreja je tada došla pod vlast Sovjeta dok se Južna našla pod američkim protektoratom. Američka prisutnost je utjecala na njezin kasniji ubrzani razvoj. Ovo stanje je formalizirano 1948. kada je svaka polovica formirala svoje vlade.
Pyongyang je bio jedno vrijeme u vlasti Amerikanaca
Kada je započeo Korejski rat američke i južnokorejske snage zauzele su Pyongyang 19. oktobra 1950. godine. Ipak, američka je vlast tu bila kratkog vijeka jer su se Kinezi uključili u rat na strani Sjeverne Koreje krajem novembra 1950., nakon čega su vrlo brzo Amerikanci “izbačeni” iz grada kojeg su zaposjeli na osam sedmica.
Amerikanci ispustili ogromnu količinu bombi u Korejskom ratu
Američki avioni su u tri godine Korejskog rata (1950.-1953.) ispustili više bombi na ovom području nego što su ih tokom cijelog Drugog svjetskog rata bacili na regiju Tihog oceana. Računa se da je na područje Sjeverne Koreje bačeno više od 635 000 tona bombi, dok ih je na cijelu regiju Tihog okeana bačeno oko 500 000 tona bombi. Bilo je to jedno od najintenzivnijih bombardiranja u povijesti. O dosegu tih razaranja svjedočili su međunarodni promatrači i američki ratni zarobljenici u Sjevernoj Koreji koji su naveli da gotovo da nema važnije zgrade koja nije uništena u bombardiranju. Sjeverna Koreja nije čuvala podatke o svojim postradalima u bombardiranjima tokom Drugog svjetskog rata, no broj poginulih u zračnim napadima, prema dokumentaciji sačuvanoj u ruskim arhivima, iznosio je vise od 280 000 osoba, piše Povijest.hr.
Rat nije službeno okončan
Više od 20 zemalja priskočilo je u pomoć Južnoj Koreji u sklopu misije Ujedinjenih naroda, a nakon sjevernokorejske invazije na Južnu Koreju. Rat je izbio 25. juna 1950., kada su sjevernokorejske snage prešle granicu na 38. paraleli, a koja dijeli Sjevernu i Južnu Koreju. Primirje je potpisano 27. jula 1953., ali rat nije nikada službeno okončan jer nije došlo do sklapanja konačnog mirovnog ugovora.
Amerika nije objavila službeno rat Sjevernoj Koreji
Tehnički gledano SAD nikada nisu objavile rat Koreji. Naime, prema Ustavu SAD-a samo američki Kongres može objaviti rat drugoj naciji. Kada je predsjednik Harry Truman poslao vojsku u Koreju to je učinio na traženje Vijeća sigurnosti UN-a.
U američkom Nacionalnom arhivu zabilježeno je da je ovdje bila riječ o policijskoj akciji u okviru snaga Ujedinjenih naroda. Takve akcije, odnosno one koje se tretiraju kao ograničenog opsega postale su obrazac američkih intervencija diljem svijeta (Vijetnam, Irak, Afganistan i dr.). Izraz policijska akcija nije službeno priznat u međunarodnom pravu i njegova je upotreba kontroverzna i predstavlja zgodan način manipulacije. Ovakvo postupanje je postalo modus operandi u Sjedinjenim Državama koje pod krinkom policijskih akcija vode ratove diljem svijeta, a koji se pri tome ne tretiraju ratovima zbog čega im za njihovo pokretanje nije potrebna suglasnost Kongresa.
